Novosti




arhiva/novosti/Hrvatska pčela 7-8-mala.jpg
08.07.2024 Broj:832

HRVATSKA PČELA 7-8/2024

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 7-8/2024.


Sažetak ovog broja:

 

AKTUALNOSTI

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

24. svibnja 2024. ? U našem je savezu održan sastanak s dvjema partnerskim organizacijama ? Reborn communications i Mondo Vivo ? specijaliziranima za osmišljavanje marketinških i komunikacijskih projekata vezanih uz javne poslove. Razgovaralo se o četiri smjera aktivnosti: izradi strateškoga komunikacijskog plana, modernizaciji digitalnih kanala, upravljanju odnosima s ključnim dionicima te provedbi komunikacijskih aktivnosti koje su vezane uz problematiku i aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza.

 


KOLUMNA

Ceterum censeo, Nenad Strižak

Poštovani članovi Hrvatskoga pčelarskog saveza, čitatelji našeg časopisa, posebice vi koji redovno čitate ovu kolumnu, pred vama se nalazi njezino dvjestoto izdanje! Njih dvjesto nalazi se u dvjesto brojeva časopisa, smještene su na dvjesto stranica, što odgovara prostoru od oko pet-šest brojeva časopisa.

U kolumnama sam nastojao obraditi one teme za koje sam smatrao da su u fokusu trenutačnog života naše asocijacije. Dominirale su tri: ustroj i rad HPS-a, domaći med u odnosu na uvozni te naplata oprašivanja. To je moj svojevrsni ceterum censeo, nešto što dosljedno zastupam i u što vjerujem nadajući se da će se kad-tad u potpunosti ostvariti.

 


TEHNOLOGIJA

Srpanj/kolovoz ? ljetne aktivnosti na pčelinjaku, Damir Salopek

Polako smo ušli u pravo ljeto. Srpanj i kolovoz donose najviše temperature diljem Lijepe Naše, a pčelinje paše polako prestaju. U ovoj meteorološki zbrkanoj godini vrlo je teško detaljno opisivati radove na pčelinjaku da imalo odgovaraju kalendarskom razdoblju kada se uobičajeno provode.

 

Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa), Josip Križ

Tamni med koji se u znatnim količinama proizvodi uglavnom u Italiji jest metcalfa-med, odnosno medljika koju proizvodi medeći cvrčak. Kod nas se pojavio unazad nekoliko godina i za taj med kažemo da je od medećeg cvrčka. Osnovu za taj med proizvodi Metcalfa pruinosa, kukac koji siše sokove iz raznih biljaka iskorištavajući uglavnom njihove bjelančevine i ostavljajući ugljikohidratima bogate kapljice medne rose. Njih nakon toga skupljaju pčele i unose ih u košnice. Budući da predstoji dio godine kad on može „zamediti”, red je da o njemu nešto i napišemo.

 

Klimatske promjene i „nove bolesti” (I. dio), Zlatko Tomljanović

Tema su ovog broja klimatske promjene i „nove bolesti”. No najprije smo dužni jednu ispriku čitateljima u vezi s odgovorom na pitanje broj 10. u tekstu „25 praktičnih pitanja i odgovora u vezi s američkom gnjiloćom medonosne pčele”, koji je objavljen u broju 6. „Hrvatske pčele”. Naime u odgovoru na spomenuto pitanje iz nekog je razloga izostavljen podatak o potrebnom tlaku tijekom raskužbe. Stoga ispravan naputak glasi da se raskužba voska mora provoditi tijekom 30 minuta na 120 °C, bez dodatka vode te uz tlak od 2 bara.

Pčelari na prostoru Republike Hrvatske nisu iznimka od kolega u ostalim europskim državama, stoga nas sve povezuje intenzivna borba protiv varooze i njoj pridruženih virusnih bolesti: američke gnjiloće, europske gnjiloće (koja na našim prostorima često prolazi neopaženo ili se brka s američkom gnjiloćom), nozemoze, vapnenastog legla te čitave palete ostalih nametničkih, zaraznih i nezaraznih bolesti, štetnika i neprijatelja pčela. Međutim, trenutačno se u Europi nalaze tri nove opasnosti u obliku bolesti/nametnika/štetnika koje još nisu prisutne na području Republike Hrvatske. To su etina (Aethina tumida), žutonogi stršljen (Vespa velutina) i tropileloza (Tropilaelaps mercedesae).

 

Žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), Matija Bučar

Ova biljka u hrvatskom ima više imena, primjerice pajasen, divlji orah, kiselo drvo, božje drevo, rajsko stablo…

Pajasen je listopadno drvo koje može narasti u visinu i do 25 metara. Kora debla i grana pajasena je glatka, sive boje s bijelim prugama. Listovi su izmjenični, najčešće dugi do 60 centimetara i neparno perasti s uglavnom od 13 do 25 liski. Svaka liska pri bazi lista ima nekoliko zubića s velikom žlijezdom.

 


ZNANOST

 

Enzimi u medu i njihova važnost za kvalitetu meda, Ivana Flanjak, Blanka Bilić Rajs

Poznavanje kemijskog sastava meda važno je za procjenu kvalitete, to jest nutritivnih i bioloških svojstava jer se kemijski sastav meda znatno razlikuje od vrste do vrste. Međutim, treba imati u vidu da su sastav meda, a posljedično i njegova pozitivna svojstva za zdravlje, ponajprije vezani uz njegovo botaničko podrijetlo, ali i činjenicu da ne postoji stopostotni uniflorni med, štoviše, čak i unutar iste vrste meda postoje razlike u sastavu zbog klimatskih varijacija ili različitoga geografskog podrijetla.

 

Povratak osnovama ? BeeGuards, projekt o otpornom pčelarstvu

Marin Kovačić, Josipa Štavalj, Zlatko Puškadija

Tijekom više od deset godina u mnogim su dijelovima svijeta zabilježeni znatni zimski gubici pčelinjih zajednica (Gray i sur, 2023.; Osterman i sur., 2021.). Istraživanja su pokazala da različiti tretmani suzbijanja varoe, kao i same metode pčelarenja (zamjena matica, seljenje, prihrana...) imaju važnu ulogu u tim gubicima. Kad se varoa pojavila kod nas, prvi izvještaji o velikim gubicima izazvali su paniku među pčelarima i veterinarima, stoga su tretmani za varou postali obavezni, često i zakonom propisani. Ipak, danas nemamo jasne dokaze da stroge strategije provođenja obaveznog tretmana smanjuju gubitke zajednica, posebice ako se izuzme utjecaj okoliša.

 

 

ZANIMLJIVOSTI

 

S pčelama u Kravarskom, Mladen Stubljar

„Istina je, Svjetski je dan pčela obilježen prije desetak dana, uglavnom su to bile prigodne storije u medijima koje su još jednom istaknule važnost pčela u našem okolišu i životima, no o pčelama se treba brinuti svaki dan jer bez njih nam nema života. I zato smatramo da djecu, naše učenike, treba baš o tome poučavati jer na njima ostaje svijet iza nas”, govori nam Renata Kolarec, učiteljica u Osnovnoj školi Slavka Kolara iz Kravarskog. Ona je jedna od inicijatora te glavna realizatorica edukativne priče o pčelama, zapravo prve ovogodišnje radionice za učenike iz Kravarskog, ali i njihove goste iz Osnovne škole iz Svete Nedelje, koja se održala u lijepome Društvenom domu Općine Kravarsko, na početku Vukomeričkih gorica.

 

 

Ekološko pčelarstvo? Svakako da!, Vedran Lesjak

U današnjem svijetu – u kojem su klimatske promjene, zagađenje i gubitak bioraznolikosti postali svakodnevni izazovi ? ekološko se pčelarstvo izdvaja kao svijetla točka u naporima za očuvanje okoliša. Ovaj pristup pčelarstvu ne samo da podržava zdravlje pčelinjih zajednica nego i doprinosi očuvanju prirodnih ekosustava. Da bismo bolje razumjeli ovu važnu temu, razgovarali smo s Darijom Frangenom, iskusnim ekološkim pčelarom koji već dugi niz godina prakticira održive metode pčelarenja. Posjetili smo ga na njegovu imanju zanimljiva naziva: Eko ranch „Kod veselog truta”, a gdje se osim pčelarenjem bavi i drugom ekološkom biljnom proizvodnjom.

 

Povijest poslovnih planova u hrvatskom pčelarstvu, Zdenko Franić

U hrvatskoj pčelarskoj literaturi već se stotinama godina vode rasprave o koristi od pčelarstva kao gospodarske djelatnosti. Stavovi o isplativosti pčelarstva, naravno, odražavaju društvene, ekonomske i tehnološke promjene koje su utjecale na poljoprivredne prakse. U razdoblju od 17. do 19. stoljeća pčelarstvo je bilo tradicionalna aktivnost, uglavnom za domaću uporabu. Većina stanovništva živjela je u ruralnim područjima i bavila se poljoprivredom. Pčelarstvo je bilo dio mješovite poljoprivrede i nije zahtijevalo velike investicije.