Novosti




arhiva/novosti/Hrvatska-pčela-6-mala.jpg
06.06.2024 Broj:823

HRVATSKA PČELA 6/2024

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza ovih dana stiže Hrvatska pčela broj 6/2024.


Sažetak ovog broja:

 

AKTUALNOSTI

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

25. travnja 2024. - U Karlovcu je održan inicijalni sastanak s predsjednikom Udruge pčelara Duge Rese Mijom Grgurićem s ciljem pokretanja zajedničke pčelarske manifestacije u Karlovačkoj županiji. Sastanku su nazočili i direktorica Turističke zajednice Duge Rese te direktor Turističke zajednice Karlovačke županije. Razgovaralo se o smjeru u kojem se želi ići imajući na umu daljnju popularizaciju i razvoj pčelarstva u Karlovačkoj županiji.

9. svibnja 2024. - Na poziv predsjednika Pčelarskoga društva Zagreb Dragutina Vedaka u njihovim je prostorijama održan sastanak na kojem su nazočili predsjednik HPS-a Dražen Kocet te njegovi dopredsjednici Željko Vukić i Damir Krog, dok su posredstvom videoveze prisustvovali još i tajnik društva Damir Salopek te predsjednik Saveza pčelarskih udruga Grada Zagreba Ante Štavun. Predsjednik Vedak iznio je svoja razmišljanja o problemima u radu saveza te je dao prijedloge za poboljšanje i unapređenje. Razgovaralo se o suradnji s Gradom Zagrebom i Zagrebačkim velesajmom oko moguće organizacije pčelarskoga sajma u Zagrebu u sklopu sajma CRO AGRO. Od ostalih tema spominjala se i moguća realizacija pčelarskog centra u Zagrebu, pokretanje komunikacije s gradskom upravom o urbanom pčelarstvu, uključivanje u Europski pčelarski savez te veći angažman saveza i udruga na ostvarivanju projekata. 

 

KOLUMNA

Zajedničko djelovanje, Nenad Strižak

Prošle godine u ovo vrijeme glavne su teme pčelarskih razgovora bili izostanak pčelinjih paša i pogibeljni nedostatak hrane u košnicama tijekom svibnja te u prvoj dekadi lipnja. Da, bila je to sezona kakva prije još nije bila zabilježena! Ovogodišnji nezabilježeno topao travanj također je za glavnu temu pčelarskih razgovora nametnuo vremenske (ne)prilike. Pčelinje su paše znatno uranile, stoga je primjerice bagrem ove godine završio s cvatnjom u vrijeme kad prethodnih godina još ne bi ni počeo cvasti! Sve to upozorava na promjene kojima se moramo prilagođavati.

Za razliku od prošle godine, ovogodišnje preuranjene proljetne paše, kao i bagremova paša, većini su pčelara omogućile prinose iznad uobičajenih prosjeka. Pčelari koji su godinama favoriziranjem usmjeravani na što veću proizvodnju meda (a pritom se svjesno ili nesvjesno zanemaruje da je tržište meda nesređeno) naći će se u poteškoćama zbog preniske otkupne cijene meda, a pritom će kao i dosad tražiti rješenja u rasponu od stava da je bolje prodati med na tržnici za sedam-osam eura nego trgovcu za pola tog iznosa pa do „suradnje” s pčelarom iz Dalmacije. Nadalje, prema podacima graničnih kontrolnih postaja za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatsku u protekloj je godini uvezeno više od 1000 tona meda, što dodatno opterećuje koncepciju pčelarenja na med - „medarenja”.

 

TEHNOLOGIJA PČELARENJA

Lipanj - početak borbe protiv varooze, Damir Salopek

Već dugi niz godina traje borba pčelara s varoom te je već mnogo tekstova napisano i o njoj i o tretmanima protiv nje. Pokušat ću ovim, još jednom u nizu tekstova o varoi, potaknuti pčelare da možda drugačije pristupe ovoj borbi i da počnu upotrebljavati potencijalno jednostavnije i manje štetne tretmane.

Svaki pčelar zna da je varoa vanjski parazit, grinja koja napada pčele vrsta Apis cerana i Apis mellifera te da se hrani njihovim masnim tkivom. Nametnik je to veličine nekoliko milimetara, pri čemu je ženka veća od mužjaka. Odrasla ženka varoe napušta odraslu pčelu i ulazi u radiličku ili trutovsku stanicu, a potonju preferira dok god postoji trutovsko leglo u pčelcu. Pravi razlozi za odabir upravo trutovske ličinke kao domaćina za razmnožavanje još se uvijek istražuju. Odmah nakon poklapanja stanice legla varoa se nastanjuje na budućoj pčeli te s njom izlazi iz stanice. Razmnožavanje počinje vrlo brzo u poklopljenom leglu. 

 

Upotreba trutova u uvjetima suvremenog pčelarenja, Josip križ

U normalnim uvjetima suvremenog pčelarenja pčelari će se, kao i dosad, trutovima koristiti na isti način. To znači da će trutovi po svojoj želji i kad im to odgovara napuštati košnicu u kojoj su se izlegli te se isto tako slobodno u nju vraćati. Budući da potječu od provjerene matice i da su uzgojeni u djevičanskom trutovskom saću u jakim pčelinjim zajednicama, njihovi vanjski organi za letenje i orijentaciju, kao i svi unutarnji organi, posebice organi za oplodnju, bit će maksimalno razvijeni. Tako uzgojeni trutovi bit će vitalniji, sposobniji i vrlo agresivni prilikom sparivanja. Oni će na svakom pčelinjaku biti dominantni nad ostalim trutovima, bez obzira na to potječu li s istog ili drugog pčelinjaka. To će omogućiti njihovo sparivanje s neoplođenom maticom ponajprije iz pčelinjaka s kojeg potječu, a zatim i s maticama iz susjednih pčelinjaka.

 

25 praktičnih pitanja i odgovora u vezi s američkom gnjiloćom medonosne pčele, Zlatko Tomljanović

U prošlom smo broju naveli da ćemo pisati o medenju bagrema i kadulje tijekom travnja i svibnja 2024. godine. Mikrolokacije pčelinjaka opet su imale važnu ulogu u konačnom rezultatu. Ipak, završni su dojmovi prilično rastezljivi te variraju od 5 do 15 ili 20 kilograma meda po košnici, iako dio pčelara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Dalmaciji, a posebice oni koji su pčele selili na Kornate, prijavljuju izvrsne rezultate. Bagrem je počeo cvasti na kraju prvog tjedna travnja (usporedimo to s 1996. godinom, kad je bagrem na prostoru Samobora procvao u posljednjem tjednu svibnja) te se pritom njegova cvatnja odužila zbog hladnog vremena, što je posljedično uzrokovalo visok stupanj rojenja. Slično je bilo i s kaduljom. 

 

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.), Matija Bučar

Pitomi je kesten drvo bujne i velike krošnje koje može narasti i više od 20 metara u visinu. Listovi su mu duguljasti, lancetasti, krupno nazubljeni, na licu goli, a na naličju dlakavi. Prašnički, muški cvjetovi skupljeni su u klupčaste cvatove koji čine duge i uske mace. Tučkovi, ženski cvjetovi obavijeni su zelenim ovojem i nalaze se pri dnu resa ili u pazušcima listova, i to pojedinačno ili u manjim skupinama. Iz njih se razvijaju bodljikave šiškarice (tobolac) s dva-tri tamno smeđa ploda. S muških cvjetova pčele nose pelud i nektar, a sa ženskih samo nektar.

Postojbina pitomoga kestena jest Mala Azija, odakle su ga stari Grci i Rimljani rasprostranili po cijeloj Europi. U Europi kesten pokriva otprilike 2,5 milijuna hektara, ponajprije u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Švicarskoj. U tim je zemljama također prisutna duga tradicija njegova uzgoja radi plodova, meda i drva.

 

 

ZNANOST

Širenje invazije grinjama iz roda Tropilaelaps - prijetnja europskom i svjetskom pčelarstvu, Ivana Tlak Gajger

Invazije nametničkim grinjama medonosne pčele najveći su problem današnjeg pčelarstva. U zajednicama medonosne pčele (Apis mellifera) prisutne su invazije trima obvezatnim nametničkim grinjama: Varroa spp., Acarapis woodi i Tropilaelaps spp. Globalna proširenost navedenih nametnika na pčelinjacima diljem svijeta te njihov negativan utjecaj na povećanu pojavnost uvjetovanih pčelinjih bolesti (posebice virusnih bolesti) i gubitke u pčelarstvu pokazuju važnost, ali i nužnost kontroliranja njihova broja u pčelinjim zajednicama. Glavnim uzrokom povećanih gubitaka u pčelarstvu posljednjih desetljeća smatra se akumulirani učinak i virulencija nametničkih grinja te razvoj njihove otpornosti na višekratno primjenjivane tretmane sintetičkim akaricidima.

 

ZANIMLJIVOSTI

Ugljični otisak proizvodnje meda u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Zdenko Franić

LAG „Škoji” pomaže pčelarima na srednjodalmatinskim otocima, Mirko Crnčević

Svjetski dan pčela u Karlovcu, Mladen Stubljar

Urbano pčelarstvo u Beogradu, Gordana Hegić

Je li pčela čudo prirode, Lovro Krnić