Novosti




arhiva/novosti/Hrvatska pčela 3-mala.jpg
12.03.2024 Broj:799

HRVATSKA PČELA 3/2024

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza stigla je ovih dana Hrvatska pčela broj 3/2024.


Sažetak ovog broja:

 

AKTUALNOSTI

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

15. siječnja 2024. - Savez šalje dopis Tugomiru Majdaku, državnom tajniku zaduženom za sektor ruralnog razvoja, s upitom pripada li pčelarstvo kao poljoprivredna grana stočarstvu. Naime iz nekoliko poziva pčelara koji su sudjelovali na pripremnim edukacijama za mjere ruralnog razvoja dobili smo informaciju da je pčelarstvo svrstano u kategoriju ostalih poljoprivrednih grana, što na bodovnoj listi znači pet bodova manje i vrlo male šanse za dobivanje mjera. Tu su informaciju širili konzultanti. Državni nam je tajnik dao informaciju da je pčelarski sektor dio stočarstva i da tu ništa nije sporno. Rekli bismo bolje spriječiti nego liječiti.

 

KOLUMNA 

Briselska paša, Nenad Strižak

Djelovanje pčelara s ciljem unaprjeđenja pčelarske djelatnosti proteklih se mjeseci uglavnom svodilo na aktivnosti u pčelarskim udrugama, na pčelarskim skupovima i u društvenoj zajednici, i to ponajprije upozoravanjem na važnost pčela i pčelarstva. S početkom aktivne pčelarske sezone te će aktivnosti za većinu pčelara pasti u drugi plan, no nije naodmet rezimirati što se postiglo ili, točnije, što se nije postiglo i čemu se možemo nadati.

 

TEHNOLOGIJE PČELARSTVA 

Ožujak - klimatološki početak proljeća, Damir Salopek

Vjerujem da svi pčelari jedva dočekaju ožujak, što zbog ljepšeg i toplijeg vremena što zbog intenzivnijeg rada s pčelama. U Gorskom kotaru nije rijetkost da u ožujku zapadne i veća količina snijega, što sam i napomenuo u prošlom broju, a temperature budu primjerenije prosincu i siječnju. Ožujak je početak proljeća i klimatološki prvi proljetni mjesec. U ovo doba godine matica zaliježe vrlo intenzivno pripremajući pčelca za nadolazeće paše. Zimske pčele polako umiru, stoga je za očuvanje društva nužno odgajati novo leglo, što podrazumijeva njegovo hranjenje i grijanje. U ožujku se odvija smjena zimskih i proljetnih pčela

 

 

Uzgoj matica za vlastite potrebe (4. dio), Dražen Špančić

Nakon što smo u protekla tri broja našeg časopisa ukratko opisali kako odabrati rodonačelnu zajednicu i trutovske majke i nakon što smo se dotaknuli teme o osnovnom priboru i dijelovima košnica za uzgoj matica, prošli smo temu o presađivanju ličinki i odgoju matičnjaka. U četvrtom dijelu naše priče o uzgoju matica pisat ćemo o dolasku na svijet naših mladih matica i o daljnjem postupku njihova uzgoja.

 

Kasnozimska prihrana šećernim pogačama, Josip Križ

Tijekom zime i kasnozimskog razdoblja, pri niskim vanjskim temperaturama, pčelinjim je zajednicama nabolje osigurati potpun mir, ali u iznimnim slučajevima ? ako je iz bilo kojeg razloga koja pčelinja zajednica ostala bez hrane ? može se intervenirati takozvanom pogačom. Ako je ostala bez meda, onda je sigurno ostala i bez najvažnije namirnice ? peluda. Međutim, valja je pokušati spasiti dok se ne stvore povoljni uvjeti da se može dodati okvir s medom i peludom. Ako negdje u pričuvi imamo okvire s poklopljenim medom, a vremenski nam uvjeti to dopuštaju, moramo odmah dodati takve okvire. U ovakvim slučajevima pod svaku cijenu trebamo izbjeći dodavanje pogače

 

Pčelinji otrov - zamjena za med, Josip Sudić

Baviti se pčelarstvom u današnje vrijeme dosta je izazovno. Pčelari svake godine iznova polažu nadu u nadolazeću sezonu, a nerijetko se dogodi da mraz u rano proljeće ili kiša tijekom travnja i svibnja upropasti glavnu pčelinju pašu na području kontinentalne Hrvatske. Pčelar ostaje razočaran zbog propale paše i oslabljenih zajednica zbog rojenja. Sezona se mora dovršiti i pčele održati u dobrom stanju, a postoji velika mogućnost da će ih trebati prihranjivati da bi zajednice uspjele nastaviti svoj razvoj.

 

Noćurak (Oenothera biennis L.), Matija Bučar

Ova lijepa i privlačna biljka potječe iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu unesena početkom 17. stoljeća, i to ponajprije kao ukrasna biljka i zbog njezina jestivoga korijena, no potom je podivljala te se proširila izvan vrtova.

 

ZNANOST

Autentičnost pčelinjeg voska na međunarodnom tržištu, Lidija Svečnjak i Gloria Ledinski

Tijekom posljednjeg je desetljeća brojnim istraživanjima na nacionalnoj razini utvrđena upitna autentičnost pčelinjeg voska (satnih osnova) u mnogim zemljama Europske unije, odnosno prisutnost patvorina, no sustavnih i sveobuhvatnih istraživanja kakvoće pčelinjeg voska na međunarodnoj razini gotovo da i nema. Stoga je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedeno istraživanje s ciljem utvrđivanja kakvoće pčelinjeg voska na međunarodnom tržištu, a u tu je svrhu prikupljeno ukupno 300 uzoraka pčelinjeg voska (primarno satnih osnova te manjim dijelom i blokova voska namijenjenih njihovoj proizvodnji) iz 33 zemlje svijeta, od čega iz 17 zemalja članica Europske unije (Austrije, Belgije, Češke, Cipra, Francuske, Hrvatske, Italije, Latvije, Luksemburga, Mađarske, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovenije, Španjolske i Švedske), iz europskih zemalja koje nisu članice Europske unije (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Ujedinjenoga Kraljevstva) te iz zemalja s drugih kontinenata (Australije, Brazila, Etiopije, Južne Koreje, Kameruna, Kanade, Kine, Konga, Novog Zelanda, Ruande, Rusije i Vijetnama).

 

ZANIMLJIVOSTI

Gudovački sajam u proljetnom izdanju, Mladen Stubljar

Pčelarstvo u južnoafričkoj provinciji Gauteng, Ivana Tlak Gajger

Klimatske promjene i pčele (I. dio), Zlatko Tomljanović

Vremenska jedinica napretka u pčelarstvu, od šuplje cjevčice do čipa, Nenad Strižak