HRVATSKA PČELA 2/2023

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza i čitatelja ovih dana dolazi Hrvatska pčela broj 2/2023.

AKTUALNOSTI

Aktivnosti Hrvatskoga pčelarskog saveza, Dražen Kocet

Na kraju 2022. godine istinski smo se radovali s kolegom Dragom Keserom iz Popovače nakon što je na svjetskom natjecanju ekoloških medova u kategoriji bagremova meda osvojio prvo mjesto i time nam svima pokazao da se može uspjeti unatoč vrlo zahtjevnom ekološkom pčelarenju. O tome ćemo opširnije pisati u sljedećim brojevima „Hrvatske pčele”. A kad se samo prisjetimo da je kolegi Keseru nedugo nakon vrcanja baš toga bagremova meda nažalost izgorio pčelarski kamion sa sto ekoloških zajednica (što je popratila i najgledanija poljoprivredna emisija „Plodovi zemlje”)...

KOLUMNA

Viša Razina, Nenad Strižak

Krajem prošle godine, prigodom posjeta predsjednika Slovenije Boruta Pahora našem predsjedniku Zoranu Milanoviću, oba su predsjednika u pratnji zagrebačkoga gradonačelnika Tomislava Tomaševića prisustvovala pri darivanju tradicionalnoga slovenskog pčelinjaka Zoološkom vrtu u Zagrebu. Poklanjanjem takvih malih pčelinjaka Slovenija u svijetu gradi imidž države pčela i pčelara. Zasluženo! Slovenski pčelari na to mogu biti itekako ponosni jer utiru put prepoznavanju Slovenije po nečemu karakterističnome. Na tome im možemo samo čestitati, štoviše, poželjeti im da poluče još veći uspjeh jer kao susjedi pčelarimo gotovo na identičan način, posebice u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, i mnogo toga zajednički baštinimo.

TEHNOLOGIJE PČELARSTVA

Pčelarenje bez gubitaka, Željko Balen

Poštovani kolege pčelari, pokušat ću u idućim izdanjima „Hrvatske pčele” opisati način pčelarenja nekolicine pčelara Požeštine. Riječ je o tehnologiji koja zahtijeva veliku količinu rada i puno vremena provedenoga na pčelinjaku, no zauzvrat se dobivaju veliki prinosi po košnici, koje ne želim brojčano iskazati jer će polovina čitatelja smatrati da su lažni. Zimske gubitke možete svesti na minimum i pčelariti nekoliko godina da vam ne propadne ni jedna pčelinja zajednica.

Rane proljetne pčelinje paše i prvo leglo, Josip Križ

Rane pčelinje paše jako su važne za razvoj pčelinje zajednice, posebice one koje daju mnogo peluda jer je on iznimno važan za razvoj legla. Mnogi pčelari prerano stavljaju pogače i prerano bude pčelinju zajednicu, no ako nema peluda u samoj košnici i njegova unosa izvana, sav je taj trud uzaludan, a pčelar radi štetu i pčelama i sebi. Loša je strana i to što vrijeme može biti loše i jako nestabilno, hladno, uz mrazove, vjetrove i česte oborine, zbog čega pčele ne mogu iskoristiti te paše, stoga one propadnu. Budući da govorimo o ranim cvjetnicama, krenut ćemo redom.

Higijena pčelinjaka, Saša Perica

Zimski mir na pčelinjacima ni ove pčelarske godine nije bio baš ono što se pod tim podrazumijeva u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Naravno, ni Istra ni Dalmacija nisu bili izuzete od toga. Visoke dnevne temperature i blaga zima zadale su pčelaricama i pčelarima mnoge probleme. Potrošnja zaliha, razvoj i neprekinutost legla, obilje cvata i rani pelud koji se pojavio u prirodi sve je samo ne standardno vrijeme koje je uobičajeno za ovo doba godine. Razdoblje koje je primarno posvećeno pohađanju predavanja u udrugama, pripremanju okvira i utapanju saća sad nam je dalo novu temu za rasprave, kao da razgovori oko uvođenja eura kao nove monete i poskupljenja povezana s tim nisu bili dovoljni.

Žljezdasti nedirak i prava svilenica ? pčelinje paše koje nestaju!, Matija Bučar

U 10. broju „Hrvatske pčele” iz 2022. godine objavio sam članak o pčelinjoj paši koju daje žljezdasti nedirak i zavičajne biljke koje cvatu u isto vrijeme, a potom je doc. dr. sc. Saša Prđun s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dao iscrpan prikaz meda od žljezdastog nedirka, što nas je obradovalo s obzirom na sve lošije pašne prilike s kojima se pčelari suočavaju. Moje je veselje kratko trajalo jer sam nabavio stručne studije Ministarstva zaštite okoliša i energetike, potkrijepljene zakonima Europske unije, a koje donose odluku o mjerama suzbijanja ovih medonosnih biljaka.

ZANIMLJIVOSTI

Umjetni med, Zdenko Franić

Darovnica od 70 milijuna eura, Nenad Strižak

Djecu s Otoka sunca o pčelarstvu uče od malih nogu, Mirko Crnčević