Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza poslana je Hrvatska pčela broj 10/2022.
U ovom broju pročitajte:
AKTUALNOSTI
Problem
nacionalne staklenke za med od 580 mililitara, Dražen Kocet
Povodom napisa na internetskim
portalima i društvenim mrežama o nedopuštenoj upotrebi nacionalne staklenke za
med od 580 mililitara objavljujemo osvrt i objašnjenje.
Hrvatski pčelarski savez
vlasnik je industrijskoga dizajna nacionalne staklenke za med te jednoga dijela
ukupno četiriju kalupa za izradu staklenki. Riječ je o projektu koji zajedno vode Hrvatski
pčelarski savez i Ministarstvo
poljoprivrede, koje je prepoznalo važnost i potencijal projekta te je od samog
početka i financijski sudjelovalo u kupnji dijela kalupa za proizvodnju
nacionalne staklenke....
KOLUMNA
Koliko eura za
med?, Nenad Strižak
Nakon nekoliko slabijih godina
po prinosu meda, u pčelarskim se udrugama češće razgovara o trenutačnoj
prodajnoj cijeni meda. Velika energetska kriza, stalno povećavanje uvoza meda,
pad kupovne moći stanovništva i uvođenje eura dodatno potenciraju te razgovore.
Usto je hrvatska specifičnost i činjenica da se ista vrsta meda primjerice na
istoku Slavonije i jugu Dalmacije znatno razlikuje....
TEHNOLOGIJE PČELARSTVA
Radovi u
listopadu, Kruno Lažec
U listopadu vrijeme
postaje sve hladnije i sunca je sve manje. Češće su dugotrajne magle i tmurni
dani s preniskim temperaturama za izlazak iz košnice. Za pčelara je sve manje
posla oko pčela, a dovršavaju se i radovi na pčelinjaku. Pčelinje se zajednice pojačano
pripremaju za prezimljavanje. U ovom razdoblju izlazi posljednje leglo. Matica
prestaje nesti jajašca, a trutova u košnici više ne bi trebalo biti. Pčele su
sve mirnije, a izleti su im rjeđi. Hranu raspoređuju tako da im bude lako dostupna
nakon formiranja zimskoga klupka. Donose više propolisa i zatvaraju sve
nepotrebne otvore, obljepljuju okvire i poklopnu dasku....
Jesmo
li pripremili pčelinje zajednice za zimovinje?, Josip Križ
Iako je glavni dio sezone bio obećavajući,
suša i ekstremno visoke temperature na kontinentu su nastupile već na samom
početku ljeta i trajale su do jeseni, zbog čega su izostale i ljetne i jesenske
paše. Posljednje je leglo u nekim zajednicama već potpuno izašlo, osim u onima
koje su do kasno hranjene, što nije dobro. Matice su u normalnim zajednicama
prekinule nesenje bez obzira na to što je vrijeme još uvijek toplo. Pčele
pripremaju klupko za zimovanje prenoseći med u prazne stanice iz kojih je
izašlo posljednje leglo. No ne popunjavaju sve stanice u sredini klupka, dio
saća ostavljaju praznim jer će na njemu formirati zimsko klupko...
Važnost kontroliranog sparivanja
matica za uspješnu provedbu uzgojnog programa i ostvarenje selekcijskog
napretka, Marin Kovačić
Nekoliko godina nakon
početka provedbe uzgojnog programa (o čemu je pisano u „Hrvatskoj pčeli” u 5.
broju 2021. godine u članku „Osnovni principi uzgojnih programa medonosne pčele”),
uzgajivači su svladali testiranje matica i prikupljanje podataka te naučili
kako odabrati matice majke na temelju popisa njihovih procijenjenih uzgojnih
vrijednosti. Međutim, sparivanje matica u kontroliranim uvjetima tad se javlja
kao najkompleksniji korak prema uspješnoj provedbi uzgoja i selekcije (Uzunov i
sur., 2017). Nažalost, prilikom pokretanja ili dorade uzgojnih programa tijekom
projekta SMARTBEES (koji je implementiran i u Hrvatskoj) za mnoge je pčelinje populacije
diljem Europe ovaj izazov kontroliranog sparivanja matica uspostavljen dosta
kasno ili čak nije uspostavljen ni nakon nekoliko generacija testiranja i
uzgoja....
Žljezdasti
nedirak (Impatiens glandulifera Royle), Matija Bučar
Rod nedirak (Impatiens) ima približno 850 vrsta, uglavnom
tropskih jednogodišnjih ili trajnih zeljastih biljaka. Zavičajni areal žljezdastog
nedirka nalazi se u podnožju Himalaje (Pakistan, Nepal, Indija), a u Europu je
unesen kao ukrasna i medonosna vrsta, no u mnogim se europskim zemljama
proširio iz vrtova te predstavlja invazivnu vrstu....
ZNANOST
Potencijalni učinci
meda i propolisa protiv COVID-19, Igor Jerković
...Općenito, mnoga
se istraživanja protiv zaraznih bolesti temelje na uporabi prirodnih spojeva. Oni
katkad mogu povećati učinkovitost sintetskih lijekova i cjepiva, a pokazalo se
da uglavnom djeluju protiv zaraznih bolesti sličnim mehanizmima kao i sintetski
lijekovi. Med je prirodni proizvod koji se od davnina upotrebljava kao
tradicionalna ljekovita tvar. Utvrđeno je da med i njegovi glavni sastojci mogu
biti učinkoviti protiv različitih zaraznih bolesti, ali i da mogu liječiti rane
i ozljede od opeklina. Med pomaže i u jačanju imunosnog sustava. Poznato je da
su med i propolis bogati bioaktivnim spojevima koji imaju snažno antimikrobno,
baktericidno, antivirusno, protuupalno, imunomodulatorno i antioksidacijsko
djelovanje, stoga se istražuju kao moguća sredstva s
anti-SARS-CoV-2-potencijalom....
ZANIMLJIVOSTI
47. Apimondia,
Emil Horvatić, Davor Taritaš
Invazivne
vrste stršljena u Hrvatskoj, Barbara Sladonja
Pričanje pčelama,
Zdenko Franić
Talijansko pčelarstvo
na prekretnici, Sinaj Bulimbašić
.
.
.