Novosti




arhiva/novosti/NASLOVNICA-10-malla.jpg
05.10.2022 Broj:575

HRVATSKA PČELA 10/2022

Na adrese članova Hrvatskog pčelarskog saveza poslana je Hrvatska pčela broj 10/2022.


U ovom broju pročitajte:

 

AKTUALNOSTI

 

Problem nacionalne staklenke za med od 580 mililitara, Dražen Kocet

 

Povodom napisa na internetskim portalima i društvenim mrežama o nedopuštenoj upotrebi nacionalne staklenke za med od 580 mililitara objavljujemo osvrt i objašnjenje.

Hrvatski pčelarski savez vlasnik je industrijskoga dizajna nacionalne staklenke za med te jednoga dijela ukupno četiriju kalupa za izradu staklenki. Riječ je o projektu koji zajedno vode Hrvatski pčelarski savez i Ministarstvo poljoprivrede, koje je prepoznalo važnost i potencijal projekta te je od samog početka i financijski sudjelovalo u kupnji dijela kalupa za proizvodnju nacionalne staklenke....

 

 

KOLUMNA

 

Koliko eura za med?, Nenad Strižak

 

Nakon nekoliko slabijih godina po prinosu meda, u pčelarskim se udrugama češće razgovara o trenutačnoj prodajnoj cijeni meda. Velika energetska kriza, stalno povećavanje uvoza meda, pad kupovne moći stanovništva i uvođenje eura dodatno potenciraju te razgovore. Usto je hrvatska specifičnost i činjenica da se ista vrsta meda primjerice na istoku Slavonije i jugu Dalmacije znatno razlikuje....

 

 

TEHNOLOGIJE PČELARSTVA

 

Radovi u listopadu, Kruno Lažec

 

U listopadu vrijeme postaje sve hladnije i sunca je sve manje. Češće su dugotrajne magle i tmurni dani s preniskim temperaturama za izlazak iz košnice. Za pčelara je sve manje posla oko pčela, a dovršavaju se i radovi na pčelinjaku. Pčelinje se zajednice pojačano pripremaju za prezimljavanje. U ovom razdoblju izlazi posljednje leglo. Matica prestaje nesti jajašca, a trutova u košnici više ne bi trebalo biti. Pčele su sve mirnije, a izleti su im rjeđi. Hranu raspoređuju tako da im bude lako dostupna nakon formiranja zimskoga klupka. Donose više propolisa i zatvaraju sve nepotrebne otvore, obljepljuju okvire i poklopnu dasku....

 

Jesmo li pripremili pčelinje zajednice za zimovinje?, Josip Križ

Iako je glavni dio sezone bio obećavajući, suša i ekstremno visoke temperature na kontinentu su nastupile već na samom početku ljeta i trajale su do jeseni, zbog čega su izostale i ljetne i jesenske paše. Posljednje je leglo u nekim zajednicama već potpuno izašlo, osim u onima koje su do kasno hranjene, što nije dobro. Matice su u normalnim zajednicama prekinule nesenje bez obzira na to što je vrijeme još uvijek toplo. Pčele pripremaju klupko za zimovanje prenoseći med u prazne stanice iz kojih je izašlo posljednje leglo. No ne popunjavaju sve stanice u sredini klupka, dio saća ostavljaju praznim jer će na njemu formirati zimsko klupko...

 

Važnost kontroliranog sparivanja matica za uspješnu provedbu uzgojnog programa i ostvarenje selekcijskog napretka, Marin Kovačić

 

Nekoliko godina nakon početka provedbe uzgojnog programa (o čemu je pisano u „Hrvatskoj pčeli” u 5. broju 2021. godine u članku „Osnovni principi uzgojnih programa medonosne pčele”), uzgajivači su svladali testiranje matica i prikupljanje podataka te naučili kako odabrati matice majke na temelju popisa njihovih procijenjenih uzgojnih vrijednosti. Međutim, sparivanje matica u kontroliranim uvjetima tad se javlja kao najkompleksniji korak prema uspješnoj provedbi uzgoja i selekcije (Uzunov i sur., 2017). Nažalost, prilikom pokretanja ili dorade uzgojnih programa tijekom projekta SMARTBEES (koji je implementiran i u Hrvatskoj) za mnoge je pčelinje populacije diljem Europe ovaj izazov kontroliranog sparivanja matica uspostavljen dosta kasno ili čak nije uspostavljen ni nakon nekoliko generacija testiranja i uzgoja....

 

 

Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle), Matija Bučar

 

Rod nedirak (Impatiens) ima približno 850 vrsta, uglavnom tropskih jednogodišnjih ili trajnih zeljastih biljaka. Zavičajni areal žljezdastog nedirka nalazi se u podnožju Himalaje (Pakistan, Nepal, Indija), a u Europu je unesen kao ukrasna i medonosna vrsta, no u mnogim se europskim zemljama proširio iz vrtova te predstavlja invazivnu vrstu....

 

 

ZNANOST

 

Potencijalni učinci meda i propolisa protiv COVID-19, Igor Jerković

...Općenito, mnoga se istraživanja protiv zaraznih bolesti temelje na uporabi prirodnih spojeva. Oni katkad mogu povećati učinkovitost sintetskih lijekova i cjepiva, a pokazalo se da uglavnom djeluju protiv zaraznih bolesti sličnim mehanizmima kao i sintetski lijekovi. Med je prirodni proizvod koji se od davnina upotrebljava kao tradicionalna ljekovita tvar. Utvrđeno je da med i njegovi glavni sastojci mogu biti učinkoviti protiv različitih zaraznih bolesti, ali i da mogu liječiti rane i ozljede od opeklina. Med pomaže i u jačanju imunosnog sustava. Poznato je da su med i propolis bogati bioaktivnim spojevima koji imaju snažno antimikrobno, baktericidno, antivirusno, protuupalno, imunomodulatorno i antioksidacijsko djelovanje, stoga se istražuju kao moguća sredstva s anti-SARS-CoV-2-potencijalom....

 

 

ZANIMLJIVOSTI

 

47. Apimondia, Emil Horvatić, Davor Taritaš

 

Invazivne vrste stršljena u Hrvatskoj, Barbara Sladonja

 

Pričanje pčelama, Zdenko Franić

 

Talijansko pčelarstvo na prekretnici, Sinaj Bulimbašić

.

.

.