Novosti




arhiva/novosti/večernji.png
16.05.2022 Broj:484

NOVI PREDSJEDNIK SAVEZA NA OKRUGLOM STOLU POVODOM SVJETSKOG DANA PČELA

Dražen Kocet, novi predsjednik HPS-a sudjelovati će na okruglom stolu u organizaciji Večernjeg lista 20. svibnja 2022. godine povodom Svjetskog dana pčela.


SERIJAL OKRUGLIH STOLOVA VEČERNJEG LISTA:

„KAKVU HRANU JEDEMO“

Tema 4 OKRUGLOG STOLA: Proizvodnja i potrošnja meda u Hrvatskoj

Povodom 20. svibnja - Svjetskog dana pčela, koji je 2017. proglasila organizacija UN-a na inicijativu Slovenije - Večernji list organizira poseban okrugli stol o važnosti pčela u oprašivanju, osiguranju hrane i očuvanju biološke raznovrsnosti. Isto tako tijekom okruglog stola posvetiti ćemo se stanju na tržištu meda – proizvodnja, uvoz, izvoz, kvaliteta meda i drugo.

Vrijeme: 20 svibnja 2022. godine u 10 sati

Trajanje okruglog stola je oko 1,5 sat


 

SUDIONICI OKRUGLOG STOLA:

Ministarstvo poljoprivrede (čekamo potvrdu tko će sudjelovati)

Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Sabora RH

Tomislav Sokol, zastupnik u EU parlamentu

Mateja Vranović, Hrvatska poljoprivredna komora – pčelarstvo i proizvodnja meda

Dražen Kocet, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza

 

TEME ZA OKRUGLI STOL:

Kako promovirati i označiti domaći med

Med s hrvatskih farmi – problem u proizvodnji, označavanju, plasiranju na tržište, prodaji, …

Na koji način se prilagođava zakonska regulativa u ovim sektorima

Kakva je proizvodnja meda u EU

Koliko je važna zaštita proizvoda na nacionalnoj i EU razini

Koliko državne institucije pomažu proizvođačima

Od polja do stola – domaće i kvalitetno

 

UVOD: STANJE U SEKTORU

Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma, prema podacima iz nacionalnog programa.

Hrvatsku prati negativan trend smanjenja broja pčelara i pčelinjih zajednica ponajviše zbog nestabilnih uvjeta tržišta i nepogodnih uvjeta klimatskih promjena. Cijene po kojima se med može ponuditi na tržištu su demotivirajuće za pčelare, a osim toga ruralna područja stalno prati trend iseljavanja. Pčelarima je zadnja dobra godina bila 2016. Klimatske promjene pa i pandemija covida koja je prije ratne krize uzrokovala tržišne poremećaje, doveli su do toga da su izostale brojne paše, a da se pčelinje zajednice sve češće moraju dohranjivati šećerom. Na slabu zajednicu veže se i problem varoe, sve više ih umire, nema oprašivanja, nema meda...

Plasman meda na tržište ovisi o veličini pčelarskog gospodarstva. Pčelari s manjim brojem košnica dominantno prodaju med jednim od oblika izravne prodaje na mjestu proizvodnje ili na lokalnim tržnicama. Kroz izravnu prodaju pčelinje proizvode plasira oko 3/4 pčelara, dok u prodaji na veliko sudjeluje 1/4 pčelara. Prodaju u trgovačkim lancima i supermarketima pokrivaju veliki dobavljači i pakireri meda. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj su registrirana 23 otkupljivača/pakirera meda.

Tijekom 2020. godine uvezeno je 1.713 t meda u vrijednosti od 3,3 milijuna eura, a izvezeno 330 t meda u vrijednosti od 1,4 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu količina uvoza meda povećana je za 14,7 posto. Količine izvezenog meda smanjene su za 24,6%, a vrijednost izvezenog meda za 18,9%.