MATIČNA MLIJEČ - OD PROIZVODNJE DO POHRANE

Proizvodnja mnogih pčelinjih proizvoda zapostavljena je na račun meda, a takav je slučaj i s matičnom mliječi. To je posljedica tradicije, straha od nove tehnologije te kombinacija i jednog i drugog. Svjedoci smo da se stanje po pitanju proizvodnje matične mliječi iz godine u godinu popravlja. Potražnja je porasla što je ponukalo mnoge pčelare da u ponudu stave i ovaj hvalevrijedan proizvod. U nastavku pročitajte tekst o proizvodnji matične mliječi autorice Ane Kostanjevečki objavljen u Hrvatskoj pčeli 5/2012.

U zadnje vrijeme se sve više priča o čudesnim učincima matične mliječi, dok u stvarnosti vrlo malo ljudi zna kako se uopće do nje dolazi. Koliko god se današnji znanstvenici, kao i farmaceutske i kozmetičke kuće, trude umjetno proizvesti pčelinje proizvode (med, propolis, pelud, pčelinji otrov i matičnu mliječ) nikome to još nije uspjelo bez pomoći pčela i naravno - pčelara. Stoga, dragi moji pčelari i pčelarke, barem u tome moramo biti zahvalni prirodi i svojim pčelicama.

No, da bismo uopće mogli shvatiti proizvodnju matične mliječi, vrlo je bitno poznavati i biološki razvoj pčelinje zajednice. Svaka pčelinja zajednica se sastoji od: matice, pčela radilica i trutova. Matica je jedina spolno zrela ženka u pčelinjoj zajednici, čiji je zadatak nošenje jaja i time briga o zajednici, kao i držanje pčelinje zajednice u košnici putem feromona koje luči. Iz oplođenih jaja se razvijaju ženke (radilice ili matice), dok se iz neoplođenih razvijaju mužjaci (trutovi).Trutovi predstavljaju muške jedinke i njihova najveća funkcija je da vrše oplodnju mladih neoplođenih matica. Radilica je također ženka, ali sa zakržljalim jajnicima. Ona u nedostatku matice može također polagati jajašca, ali iz njih, budući da su neoplođena, izliježu se samo trutovi. Najvažnije svojstvo matične mliječi je u usmjeravanju razvoja ličinki. Matična mliječ se u košnici iskorištava na tri načina, kao hrana za pčele radilice, hrana za trutove i kao hrana za maticu. U prvih nekoliko dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Nakon trećeg dana, ličinke iz kojih će nam se razviti matica nastavljaju se hraniti samo s mliječi, za razliku od budućih ličinki radilica i trutova čija se daljnja prehrana sastoji od smjese mliječi, peluda i meda. Za razliku od drugih jedinki u košnici, zanimljivo je da je matica i do 40 posto duža, 60 posto teža, a životni vijek joj je i od 40 do 50 puta duži od pčela radilica. Matica u sezoni dnevno položi i do 2 tisuće jajašca i više, što za nju predstavlja veliki napor, jer je dnevna masa izleženih jajašca i po nekoliko puta veća od same mase tijela matice. Stoga i ne čudi činjenica da je pčelinja matica jedna od najplodnijih ženki na kugli zemaljskoj.

Nakon kratkog uvoda o nekim biološkim osnovama pčelinje zajednice, koje bi trebao znati svaki pčelar koji kreće u proizvodnju matične mliječi, isto tako je važno da u svemu tome ne gleda samo materijalnu vrijednost, već neka to prvenstveno bude želja za još jednim novim iskustvom i znanjem, i neka u svemu tome bude prisutna i ljubav prema pčelarstvu, jer: "U vašem se srcu nalazi savršen učitelj. Samo se srcem dobro vidi, bitno je očima nevidljivo", a kada to shvatite oči vam niti neće više trebati, vidjet ćete i u mraku presađivati ličinke.

Na oplodnoj stanici Carnica M&A prvo smo krenuli s uzgojem matica, no kako je proizvodnja matične mliječi usko vezana s uzgojem matica, odlučili smo zakoračiti još jednu stepenicu više i posvetiti se i proizvodnji matične mliječi, koja se s pravom naziva "kraljevskom hranom". U ovom tekstu odlučili smo vam opisati svoja iskustva i način na koji možemo proizvoditi matičnu mliječ. Da bi se uopće upustili u proizvodnju matične mliječi potrebno je imati formirane startere, izolator, matične osnove, okvire na koje ćemo presađivati, pribor za presađivanje i vađenje matične mliječi, kao i ambalažu u koju ćemo pakirati izvađenu mliječ, te naravno - puno uloženog truda i strpljenja. Sav ovaj potreban pribor zasebno ćemo razjasniti. Stoga, krenimo redom.

FORMIRANJE STARTERA

Da bi uopće započeli proizvodnju matične mliječi moramo prvo formirati starter. Za formiranje startera uvijek moramo paziti da odaberemo što jače pčelinje zajednice. Takve pčelinje zajednice obezmatičimo na osam do deset dana, a tijekom tih osam do deset dana vršimo kontrolu startera. U međuvremenu će biti izgrađeni (povučeni) matičnjaci koje je potrebno ukloniti da se u starteru ne izleže matica, jer je to kod proizvodnje matične mliječi ono što najmanje želimo i na što uvijek trebamo paziti. Moramo voditi brigu da takav starter uvijek mora imati mladih pčela i zato moramo svakih sedam do osam dana dodavati poklopljeno leglo iz kojega će nam se opet za nekoliko dana izleći mlade pčele, što je izuzetno važno u proizvodnji mliječi, jer upravo te mlade pčele - starosti od oko sedam do trinaest dana, iz svojih mandibularnih i hipofaringealnih žlijezda luče matičnu mliječ. Vrlo je važno da za vrijeme bespašnih razdoblja u starteru uvijek ima hrane, odnosno zalihe meda ili šećerno-medno-peludne pogače. Kao što se da zaključiti - starter je taj koji igra važnu ulogu u proizvodnji matične mliječi, stoga sam naglasila da je većina stvari izuzetno bitna i važna kod formiranja startera, jer i svaka mala pogreška napravit će više negativnih nego pozitivnih stvari, a i na kraju svega, o dobro formiranom i pripremljenom starteru ovisit će i prihvaćenost ličinki. Mi isključivo radimo putem ove metode, no proizvodna zajednica se također može koristiti i uz prisustvo matice, gdje se matica ostavlja u plodištu, a veći dio sa pčelama i leglom - Hanemanovom rešetkom odvojimo u medište.

IZOLATOR

Izolator nam isključivo služi za izoliranje matica. Izolator može biti s jednim ili dva okvira. Kada u košnici pronađemo maticu - zatvaramo je u izolator gdje stavimo prazan okvir u koji će nam matica preko noći položiti jajašca. Ovim načinom rada dobit ćemo ličinke jednake starosti, što nam je od velike pomoći pri presađivanju jer onda ne moramo brinuti i tražiti po okviru što manje ličinke, već redom vršimo presađivanje. Od dana kada je matica zanijela okvir, tri dana kasnije, odnosno, nakon 75 sati pristupamo presađivanju.

IZRADA MATIČNE OSNOVE

Iako se proizvodnja matične mliječi može vršiti i pomoću jenterovog seta, ovdje će biti opisana isključivo metoda presađivanja u matične osnove napravljene od voska. Često smo puta imali prilike čitati tekstove u kojima je bilo opisano kako topiti i preraditi vlastiti vosak i s njime vršiti zamjenu voska, a ne samo izrezivati stari vosak, bacati ga i kupiti nove osnove. Možda je najlakša metoda, ali uvijek treba imati na pameti da svi pčelinji proizvodi uvijek mogu biti iskorišteni na razne načine. Tako i ovdje, uz pomoć vlastitog voska i kalupa možemo vršiti izlijevanje matične osnove. Kalupi za izradu matične osnove mogu biti od raznih materijala: drveni, mesingani, gumeni ili plastični koji moraju biti otporni na visoku temperaturu. Mogu biti i s više ili manje mjesta, odnosno - matičnjaka, pa onda odjedanput možemo izliti i napraviti 6, 8, 10, pa čak i 20 matičnih osnova, koji su izgledom i veličinom prirodnog matičnjaka. Bit svega je zagrijati vosak. Ako je drveni kalup koji izgledom podsjeća na grabljice, prethodno ga namočimo u vodu i potopimo u vrući vosak i opet u vodu da ga ohladimo, te nakon toga skidamo s vrhova napravljene matične osnove. Ukoliko se radi o mesinganim ili gumenim kalupima, u njih isto ulijemo zagrijani vosak, potopimo ga u vodu i kad se vosak ohladi - izvadimo matičnu osnovu. Svi ti postupci izrade osnove možda traju nešto duže, ali smo ipak iskoristili vlastiti vosak i uz malo truda dobili prirodnu matičnu osnovu, a ne plastične ili tko zna kakve druge. Stoga, pčelari, ovaj dio prepuštam vama, dok će za pčelarke nešto kasnije biti posla. Lijepo preko zime, umjesto da se grijete pored toplih peći, uzmite kalupe i krenite u izradu matičnih osnova kako bi sezonu uvijek dočekali spremni, jer kada krene proizvodnja mliječi najmanje vremena ostaje za izradu matičnih osnova, a vjerovali ili ne, dosta se toga i potroši.

DRVENI OKVIRI

Drveni okviri mogu biti raznih kombinacija. Mogu biti s fiksnim ili pomičnim letvicama koje se mogu mogu vaditi ili jednostavno - možemo izrezati saće na okviru i na njega zalijepiti matičnu osnovu. Fiksni ili pomični okviri mogu biti s jednom do tri letvice, a moja preporuka je da budu pomični, odnosno - da se letvice mogu vaditi iz okvira radi kasnije lakšeg presađivanja i vađenja matične mliječi. Uvijek moramo paziti da razmak između letvica ne bude veći od pet centimetara, kako bi ga pčele lakše grijale.

PRIBOR ZA PRESAĐIVANJE I VAĐENJE MATIČNE MLIJEČI

Pribor za presađivanje i vađenje matične mliječi može biti razni. Igle mogu biti raznih kombinacija - od onih plastičnih, metalnih, do onih s lupom, no taj izbor uvijek prepustite osobi koja će presađivati da ona odluči koja od igala će joj najbolje odgovarati.

PRESAĐIVANJE LIČINKI

 Nakon što smo sve dobro pripremili - pristupamo presađivanju ličinki. Presađujemo ličinke starosti do tri, maksimalno četiri dana. To “maksimalno” govorim i zato što je kod proizvodnje matične mliječi, kao i matica, izuzetno bitan tajming, što znači da sve mora imati svoje vrijeme kada se radi i sve mora biti točno izračunato - kada ćemo presađivati i kada ćemo vaditi matičnu mliječ, da nam se ne bi dogodilo da matičnu mliječ moramo vaditi kasno navečer ili u noći - što je nemoguće, zato što nam već drugi dan može biti prekasno - jer će ličinke biti veće, a matične mliječi će biti manje. Kod presađivanja - u matičnu osnovu stavimo malu kapljicu matične mliječi, dovoljnu da ličinku možemo odvojiti od igle za presađivanje. Često sam čula priče da neki ličinku presađuju na suhu osnovu ili na fiziološku otopinu, pa čak i za pokušaje presađivanja na Coca-colu, no u to se osobno ne bih htjela upuštati, a na vama je da odlučite, odnosno - tko voli, nek’ izvoli. Kada smo u osnovu stavili kapljicu mliječi, iglom se pažljivo podvučemo ispod ličinke s okvira koji je bio u izolatoru i zatim pažljivo prinosimo i spuštamo ličinku u osnovu, pazeći da ju ne oštetimo ili da nam se ne okrene na drugu stranu, a i kako je ne bi preduboko potopili u mliječi i time zatvorili traheje ličinke. Dakle, u onom položaju u kojem je ličinka u stanici - u tom istom položaju mora biti i u matičnoj osnovi. Pčelari, ovaj dio radije prepustite svojim pčelarkama, jer je izuzetno važno imati dobar vid i mirne ruke, a i u mnogim istraživanjima je dokazano da su upravo žene te koje imaju brzinu i točnost presađivanja, kao i prihvaćenost ličinki, no unatoč tome bit će vam i od velike pomoći, jer za to vrijeme - vi možete raditi na pčelinjaku neke druge poslove, kontrolirati malo startere i nositi, naravno, presađene okvire. Presađujemo dva po dva okvira s letvicama, i kako presađujemo - tako odnosimo u formirani starter. Prostorija u kojoj presađujemo mora biti dovoljno topla i vlažna. U starteru stavljamo po dva okvira u sredinu, gdje smo im prethodno oslobodili mjesto, a uokolo su nam okviri, kao što smo već rekli - s poklopljenim leglom i mladim pčelicama. Ovako presađeni okviri stoje u starteru od 52 do 62 sata, a tijekom tog vremena vršimo pregled startera i na temelju toga procjenjujemo kada je najbolje vrijeme za vađenje matične mliječi, jer kasnije kada ličinke budu veće - za očekivati je da će biti i manje matične mliječi. Moramo znati da, iako smo sve dobro napravili, na količinu matične mliječi može utjecati pašno i bespašno razdoblje, kao i vremenski uvjeti.

VAĐENJE MATIČNE MLIJEČI

Vađenje matične mliječi vrši se iz prihvaćenih matičnjaka. Gornji dio, koji su pčele izgradile iznad matične osnove - prerežemo, primjerice žiletom, kako bi oslobodili prostor za vađenje mliječi i ličinke, svo vrijeme pazeći da žilet ne dođe u kontakt s matičnom mliječi i ličinkom, kako je ne bi oštetili. Vađenje ličinki iz matične mliječi također mora biti oprezno kako ne bi oštetili ličinku, a predmet kojim vadimo ličinku mora biti isključivo plastični ili drveni, nikako metalni, kao i kod konzumiranja. Ličinku je najbolje vaditi plastičnom iglom za presađivanje, nikako nekim oštrim ili šiljastim premetom, primjerice - čačkalicom. Kada smo uklonili ličinku, pristupamo vađenju mliječi. Treba dobro paziti da nam ne ostane koja ličinka u mliječi. Mliječ možemo vaditi pomoću plastičnih ili drvenih špahtlica koje izgledaju poput malih lopatica. Pribor kojim vadimo matičnu mliječ mora biti čist i dezinficiran. Budući da drvo i plastika nisu skupi materijali, treba uvijek koristiti novi pribor prilikom svakog vađenja matične mliječi.

AMBALAŽA

Matičnu mliječ odmah nakon vađenja pakiramo u bočice u kojima ćemo je stavljati na tržište. Najčešće su to penicilinske bočice od 10 grama, na koji se stavlja gumeni čep i iz koje se iglom izvuče zrak kako bi bočicu hermetički zatvorili i time svoj trud i rad čuvali od kvarenja, a mliječ od isušivanja. Takvu bočicu, ukoliko njezin sadržaj odmah ne konzumiramo, stavljamo u škrinju u duboko zamrzavanje, gdje kao takva može biti do godine dana, a ako odmah planiramo konzumirati matičnu mliječ - jednostavno je stavljamo u hladnjak. Konzumacija matične mliječi, isto kao i vađenje, isključivo se obavlja drvenom ili plastičnom žličicom. Iako je najbolji način korištenja matične mliječi - direktna konzumacija na pčelinjaku, matična mliječ, kako je još nazivaju "kraljevska hrana", još uvijek je samo povlastica pčelara.

Kako ne bi mislili da je ovo sve od proizvodnje matične mliječi, nemojte se zavaravati, jer bi se o ovoj temi dalo još puno toga pisati, no ovdje smo vam barem ukratko pokušali objasniti postupak presađivanja i proizvodnje matične mliječi. S obzirom na to da taj period vrlo kratko traje - od početka petog pa do sredine sedmog mjeseca, primite se posla, jer će takve zajednice poslije svega biti dosta iscrpljene i treba ih na vrijeme početi pripremati za zimu.

Lijepo provedite ljeto na pčelinjaku uživajući sa svojim pčelicama, a bablje ljeto iskoristite za odmor, jer će vam nakon ozbiljne proizvodnje uistinu i trebati.

Pčelari i pčelarke, sretno i spretno, jer kad se male ruke slože - sve se može, ili bolje rečeno: kad se puno ruku složi - sve se množi.