Na 190. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj u četvrtak 30. srpnja 2026. godine usvojen je Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2026. godinu. Nabava meda za raspodjelu učenicima prvih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj iznosi 5,00 eura po staklenci volumena 370 ml.
Program nadziranja i kontrole bolesti pčela u Republici Hrvatskoj provodi se radi utvrđivanja proširenosti američke gnjiloće i informiranja pčelara u svrhu podizanja svijesti o bolestima pčela i mjerama njihovog sprječavanja u svrhu: ranog otkrivanja etinioze i tropileloze, učinkovite kontrole i suzbijanja varooze i odgovarajuće sanacije pčelinjaka sumnjivih ili zaraženih američkom gnjiloćom. Rok provedbe programa na unaprijed odabranim pčelinjacima propisan je do 30. studenoga 2026.
APPRRR podsjeća kako je, u skladu s Pravilnikom o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (NN 24/23, 46/24, 90/24, 70/2025, 105/2025), putem AGRONET-a moguće podnijeti Zahtjev za isplatu do 31. srpnja 2026. godine.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na temelju članka 46.b Zakona o poljoprivredi objavilo je u Narodnim novinama br. 80/2026, od 22. srpnja 2026. godine, Pravilnik o provedbi intervencija u sektoru pčelarstva unutar strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. za 2027. godinu.
Stručni časopis “Hrvatska pčela” osnovalo je Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku 1881. godine, te je u početku tiskan kao “Slavonska pčela”, zatim kao “Hrvatska pčela” i “Pčela”. Od 1994. godine ponovo nosi naziv Hrvatska pčela. To je jedan od najstarijih pčelarskih časopisa u svijetu.
Hrvatski pčelarski savez je utemeljen 12. prosinca 1954. godine.
Hrvatski pčelarski savez predstavlja oblik dobrovoljnog udruživanja pčelarskih
udruga kao temeljnog institucionalnog
oblika udruživanja pčelara u Republici Hrvatskoj te njihovih
županijskih/međužupanijskih saveza kao koordinacijskih
oblika udruživanja pčelara na lokalnoj razini radi zaštite i promicanja zajedničkih
ekoloških i gospodarskih interesa i ciljeva.
U doba osnutka u Hrvatskoj je djelovalo 12 pčelarskih zadruga i 4 pčelarska društva
s oko 116.000 košnica. Jedan od osnivača i prvi
predsjednik Saveza bio je akademik Ivo Tomašec, koji je u 20 godina vođenja Saveza
mnogo učinio na razvoju pčelarstva u Hrvatskoj.
Nakon akademika Tomašeca, predsjednici Saveza bili su Mirko Brence, Stjepan Jelić,
dr. Đuro Berber, Milan Preočanin, Marinko Vignjević,
Mirko Ćuruvija, dr. Zdravko Laktić, prof. dr. Đuro Sulimanović, Josip Karšić, Mirko
Vorel, mr. sc. Zlatko Dominiković, Drago Suman,
prof. dr. Nikola Kezić, Martin Kranjec i Vladimir Bilek. Od travnja 2018. godine,
predsjednik Saveza je Željko Vrbos.
Hrvatski pčelarski savez danas ima gotovo 7000 članova iz 150 udruga.
Savez teži daljnjem povezivanju pčelara, njihovom međusobnom dijeljenju praktičnih
znanja i iskustava te promoviranju uspjeha postignutog
u pčelarskom sektoru na dobrobit svih, pčelara i potrošača pčelinjih proizvoda.
Hrvatski pčelarski savez je ponosni nositelj industrijskog dizajna i prava
intelektualnog vlasništva na
Nacionalnoj staklenki za med hrvatskog podrijetla u borbi protiv patvorina na
tržištu Republike Hrvatske.
Na sadašnjoj adresi, u ulici Pavla Hatza 5. u Zagrebu, Hrvatski pčelarski savez
djeluje od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Hrvatski pčelarski savez član je Međunarodne pčelarske organizacije - Apimondia.