1. Nacionalna konferencija o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda još jednom je osigurala jedinstvena priliku za raspravu među sudionicima te razmjenu informacija i ideja važnih za sigurnost pčelinjih proizvoda kako tijekom proizvodnje tako i prilikom njihove uporabe. Ona je konsenzusom iznjedrila određene zaključke, koji se u integralnom obliku navode u nastavku:
  1. Uočen je izražen nedostatak interesa državnih tijela koja se smatraju nadležnima za područje uspostave i osiguranja sigurnosti i kakvoće pčelinjih proizvoda na hrvatskom tržištu za tematske odrednice ove konferencije.
  2. Naglašeno je da je potrebno pojačati ulogu Hrvatskoga pčelarskog saveza i njegovih sastavnica u zaštiti potrošača pčelinjih proizvoda, vodeći pritom računa o interesima svih ostalih dionika u lancu odgovornosti kao i davanje potpore mehanizmima osiguranja kakvoće i sigurnosti pčelinjih proizvoda.
  3. Potrebno je naglasiti značaj iskustava koja se mogu steći aktivnim radom na istraživačkim projektima, pri čemu opisani projekt Atlas medonosnog bilja može poslužiti kao ogledni primjer uspostave samoodržive pčelarske proizvodnje, a time i osiguranja interesa potrošača.
  4. Pokazalo se da je poznavanje podrijetla meda jedan od glavnih interesa potrošača. Pritom se mnogo više pozornosti mora usmjeriti poznavanju povezanosti metodologije korištene u proizvodnji i cjenovnog razreda proizvoda, a što predstavlja i pravo i interes potrošača! Ponajprije se to odnosi na metodološke pristupe kojima se daje nova dimenzija povezanosti okoliša i načina proizvodnje, ali i kategorija proizvoda više kvalitete (primjerice ekološko pčelarstvo, postupci zaštićene oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla i sl.).
  5. Potrebno je iskoristiti iskustva i najbolje prakse iz zemalja u okružju kako bi se uspostavio maksimalni sigurnosni, kvalitativni i regulatorni okvir za osiguranje interesa potrošača te mnogo učinkovitiji sustav brige o sigurnosti i kakvoći pčelinjih proizvoda.
  6. Zaključeno je da je prisutna potreba za hitnom uspostavom zdravstvenih, sigurnosnih i kvalitativnih standarda proizvodnje peluda i njegova stavljanja na tržište. Pritom je važno naglasiti da se u tom procesu mora voditi jasnim kriterijima struke i partikularnim interesima potrošača.
  7. Istaknuta je važnost poznavanja povezanosti metodologije korištene u liječenju pčelinjih zajednica i njezina utjecaja na kakvoću i sigurnost pčelinjih proizvoda. Naglašena je i važnost pravila struke i integrativni pristup liječenju pčelinjih bolesti, posebice onih čije praćenje podliježe obaveznim zakonskim normama. Zaključeno je da se mora poraditi na poboljšavanju edukacijskih programa, poglavito veterinarskih, važnih za pčelarstvo, a posebice na postavljanju jasnih kriterija vezanih uz ishode i ciljeve takve edukacije.
  8. Uočena je velika potreba za postojanjem pouzdanih mehanizama dokazivanja izvornosti meda temeljenih na znanstvenim dokazima i jasnim standardima struke, što se u dosadašnjoj praksi pokazalo manjkavim.
  9. Raspravljeni su kvalitativni aspekti kvalitete matične mliječi na tržištu te je istaknuta potreba definiranja jasnih kriterija matične mliječi na nacionalnoj razini.
  10. Uočeni su nedostaci regulatornih i provedbenih mehanizama kojima se uređuju uvjeti proizvodnje i stavljanja na tržište kozmetičkih proizvoda koji se pripravljaju na bazi pčelinjih proizvoda. Posebno je apostrofiran iznimno složen resorni pravni okvir Europske unije karakteriziran potrebom za osiguranjem zasebnih pravnih objašnjenja, kao i borba za bolju poziciju Republike Hrvatske u uživanju prava i obaveza iz predmetnog sektora. Prihvaćena je inicijativa za izdvajanjem pčelinjih proizvoda iz kategorije medicinskih proizvoda definiranih Zakonom o medicinskim proizvodima.
  11. Zaključeno je da je potrebno vrlo aktivno raditi na izradi normativnih akata i standarda za pčelinje proizvode (ne samo med) jer je uočeno da oni zapravo na hrvatskom tržištu i ne postaje.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!