Gubici pčelinjih zajednica ponavljaju se iz godine u godinu i pogađaju dio pčelara. Na stradavanje zajednica mogu utjecati brojni čimbenici te njihova povezanost. Uzroci ugroženosti mogu se grupirati u tri osnovne skupine (Potts i sur., 2010), koje u različitim međuodnosima mogu imati presudan utjecaj na preživljavanje zajednica:

  • utjecaji iz okoliša: loša prehrana zbog klimatskih anomalija (suša, kiša), izloženost kemikalijama i slično
  • bolesti i štetnici (Varroa destructor, Nosema sp., virusi i slično)
  • genetsko porijeklo (lokalne ili introducirane pčele).

Link na on-line upitnik: https://www.bee-survey.com/index.php/136182?lang=hr

Radna skupina COLOSS-a za epidemiologiju pripremila je standardizirani upitnik kako bi se identificirali uzroci gubitaka, a pčelarima pružila informacija o održivoj strategiji upravljanja pčelama. Pozivamo vas da popunite upitnik za 2018./2019. godinu. To će nam omogućiti da usporedimo vaše odgovore s rezultatima drugih pčelara. Prema vašim podacima možemo procijeniti relativni rizik od gubitka zajednica za odluke pčelara kao što su liječenje varoe, seljenje na paše ili oprašivanje i zamjena saća. Također želimo identificirati razlike u relativnom riziku smrtnosti između regija, što može usmjeriti na potrebu daljnjeg istraživanja u određenim regijama.

Posebno je važno prikupiti podatke o stradavanju pčelinjih zajednica od što većeg broja pčelara jer se jedino tako mogu dobiti relevantni pokazatelji o regijama zahvaćenima određenim problemima vezanima uz pčelarstvo. Podaci mogu poslužiti kao podloga kod priprema i predlaganja različitih programa za pčelare.

Upitnik je podijeljen na nekoliko cjelina. U prvom se dijelu traže podaci o broju zajednica koje su uzimljene 2018. te o broju stradalih zajednica do izlaska iz zime (ožujak/travanj 2019.). Bitno je zabilježiti stanje stradalih zajednica te ih nastojati grupirati prema dominantnim znakovima (vidi shemu).

Drugi dio upitnika odnosi se na druge uvjete kojima su zajednice u prethodnom razdoblju bile izložene, a dio se pitanja odnosi i na matice. Pitanje je koliko su matice mogle utjecati na vitalnost zajednica, bez obzira na to jesu li nabavljene od registriranih uzgajivača, uzgajate li ih sami ili su dobivene tihom izmjenom ili rojenjem.

Na vitalnost zajednica utjecati mogu i drugi čimbenici, primjerice seljenje na paše te jesu li zajednice imale znatan prinos meda ili peluda s neke od navedenih biljnih vrsta.

Za praćenje gubitaka zajednica i njihovu povezanost s primijenjenim metodama i/ili sredstvima za suzbijanje varoe potrebno je unijeti podatak o tome u kojem je mjesecu započeta primjena pojedinog postupka ili sredstva.

Podaci iz dosadašnjih upitnika objavljeni su u međunarodnom časopisu Journal of Apicultural Research:

  1. Robert Brodschneider, Alison Gray, et al. (2018) Multi-country loss rates of honey bee colonies during winter 2016/2017 from the COLOSS survey, Journal of Apicultural Research, 57:3, 452-457
  2. Robert Brodschneider, Alison Gray, et al. (2016) Preliminary analysis of loss rates of honey bee colonies during winter 2015/16 from the COLOSS survey, Journal ofApicultural Research, 55:5, 375-378
  3. Zee, R. V. D.; Brodschneider, R. et al. (2014). Results of international standardised beekeeper surveys of colony losses for winter 2012–2013: analysis of winter loss rates and mixed effects modelling of risk factors for winter loss. Journal of Apicultural Research, 53(1), 19-34.

Još jednom napominjemo da se osobni podaci ne moraju unositi u upitnik (anoniman je), ali oni pčelari koji to žele mogu navesti svoje osobne podatke.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!