Pčelarstvo je u Republici Hrvatskoj tradicionalna poljoprivredna grana i ima veliki gospodarski značaj. Na ovom prostoru se do danas održala autohtona pasmina pod nazivom „siva“ pčela (Apis mellifera carnica).
Pčelinji proizvodi – med, pelud, vosak, propolis te matična mliječ upotrebljavaju se kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava. Ukupna vrijednost svih pčelinjih proizvoda je daleko manja od značaja i koristi od oprašivanja bilja.
Medonosne su pčele najvažniji i najbrojniji prirodni oprašivači. Oprašivanjem sudjeluju u stvaranju dodane vrijednosti u biljnoj proizvodnji te su tako u nekim segmentima biljne proizvodnje ključne. Jednako je značajna i njihova uloga u oprašivanju samoniklog bilja, čime pridonose očuvanju ukupne biološke raznolikosti.
Uloga je pčela u ekosustavu značajna i stoga što se brojnost drugih prirodnih oprašivača smanjuje nestajanjem njihovih staništa intenziviranjem poljoprivrede, kao i uslijed primjene različitih sredstava za zaštitu bilja.
Ranjivost populacija pčela dokumentirana je širom svijeta kroz gubitke pčelinjih zajednica te su slični pokazatelji utvrđeni za populaciju pčela na području Republike Hrvatske. Slijedom novijih znanstvenih istraživanja o povezanosti pčela i okoliša, pčelarima se savjetuje da za obnovu pčelinjeg fonda nabavljaju zajednice i matice prilagođene klimatskim uvjetima područja na kojem pčelare, čime bi se utjecalo i na očuvanje biološke raznolikosti lokalnih populacija pčela.