Novosti




arhiva/novosti/copa-cogeca.gif
7.04.2020 Broj:157

UTJECAJ COVID 19 NA SEKTORE POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA

Europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača Copa Cogeca objavilo je document - UTJECAJ COVID-19 NA SEKTOR POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I RIBARSTVA.


  • Osiguravanje dobro funkcionirajućeg jedinstvenog tržišta:

U ovim izazovnim vremenima naši poljoprivrednici i njihove zadruge posvećene su svakodnevnom pružanju sigurne, pristupačne i kvalitetne hrane svim europskim potrošačima. Za sada je ponuda poljoprivredno-prehrambenih proizvoda stabilna.

Radimo zajedno, a to uključuje mnoge druge tvrtke u poljoprivredno-prehrambenom lancu opskrbe, kao i europske institucije, kako bismo osigurali da je naš kolektivni odgovor koordiniran i učinkovit, kako kratkoročno tako i dugoročno.

Odajemo počast svima onima u cijelom društvu koji neumorno rade na suočavanju sa javnozdravstvenom krizom uzrokovanom COVID-19. U opskrbnom lancu hrane, predani ljudi daju svu svoju energiju, vrijeme i predanost ispunjenju ove važne misije: hranjenja ljudi. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da osiguramo da naši prehrambeni sustavi i dalje funkcioniraju održivo i učinkovito tijekom zdravstvene krize i poduzetih mjera ograničenja.

Nudimo suradnju s europskim institucijama u obliku strukturiranog dijaloga kako bismo osigurali da reakcija na COVID-19 bude koordinirana i učinkovita, i tijekom krize i nakon nje.

Copa i Cogeca pozdravili su objavljivanje smjernica Komisije o upravljanju granicama kao dobar prvi korak. Primjena "zelenih traka" donijela je određeno poboljšanje u odnosu na prethodne tjedne, međutim, i dalje se suočavamo s nekim poremećajima u najugroženijim regijama. Pozivamo institucije Europske unije da nastave provoditi potrebne mjere kako bi osigurali da jedinstveno tržište, a posebno poljoprivreda EU-a i dalje nesmetano funkcioniraju.

Nadalje, u svjetlu daljnjeg pooštravanja ograničenja, poljoprivredna gospodarstva i poljoprivredne zadruge moraju biti u mogućnosti nastaviti svoju aktivnost kako bi građanima EU-a osigurali svakodnevnu opskrbu hranom i nusproizvodima. Stoga se moraju uvesti sve mjere koje mogu zaštititi i jamčiti funkcioniranje poljoprivredne djelatnosti i njenog lanca vrijednosti. Iz poljoprivredne perspektive potrebne su nam snažne tržišne mjere između sektora, koje se financiraju izvan proračuna ZPP-a.

Sljedeća analiza odražava kretanja u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Ovaj je dokument neiscrpna zbirka doprinosa nacionalnih organizacija Copa i Cogeca u EU-28.

  • Sektorska analiza:

Cvijeće i ukrasno bilje:

Sektor biljaka, rasadnici cvijeća i sadnica teško su pogođeni i hitno im je potrebna podrška. Proizvođači nisu u mogućnosti pokriti troškove proizvodnje, a planiranje budućih proizvodnih ciklusa je na čekanju. Ulaganje u proizvodnju 2021. godine ugroženo je zbog nedostatka likvidnosti (kapital se ulaže u bilje). Pozivamo Komisiju da izdvoji proračun izvan ZPP-a i da provedu posebne mjere za rješavanje ozbiljnih poremećaja na tržištu povezanih sa COVID-19 u sektoru cvijeća i ukrasnog bilja. Radna skupina razmatra privremene i izvanredne mjere kako bi ublažila situaciju poduzeća u cilju zaštite ulaganja i radnih mjesta u ruralnim područjima.

Voće i povrće:

Sektor je dramatično pogođen pojavom COVID-19. Uzgajivači voća i povrća i njihove zadruge izrazito su zabrinuti zbog nedostatka radne snage zbog usjeva koji neće biti ubrani (šparoge, crveno voće, jagode, koštunjavo voće, gljive). Neki proizvođači razmišljaju o smanjenju proizvodnje određenog povrća. Nedostatak radnika i sredstava zaštite i pravila socijalne distance za prijevoz i stanovanje mogao bi ugroziti pravilan razvoj usjeva i marketinga, te kasnije pogoditi lanac opskrbe voćem i povrćem u EU. Ova situacija očito će imati financijske učinke, a može utjecati i na ugovorne zahtjeve.

Iako potražnja i izvoz dobro napreduju, na nekim područjima proizvodnje postoje problemi prilagođavanja vezani za mobilnost. Zbog problematičnih mjesta u pojedinim žarišnim područjima, vozači kamiona nerado putuju iz/u ta područja. Ova situacija može ugroziti unutarnje funkcioniranje tržišta voća i povrća u EU.

Trenutno se situacija s voćem i povrćem uvelike razlikuje od proizvoda. Međutim, kolebanje cijena na poljoprivrednim gospodarstvima mora se promatrati u ukupnom kontekstu opskrbnog lanca, njegovih partnerstava i tržišnih uvjeta. Pri tome je većina cijena voća i povrća blago pala. Potražnja za nekim proizvodima (npr. proizvodi s dugim rokovima trajanja) i kupovinom supermarketa povećali su se, ali potražnja za drugim voćem i povrćem kao što su jagode, šparoge, zelena salata, poriluk, krastavci i tradicionalni komercijalni kanali,su oslabili. Kao rezultat toga, proizvođači organizacija specijalizirani za te produkcije i kanale imaju ozbiljnih poteškoća.

Organizacije proizvođača razmatraju reviziju operativnih programa s ciljem pokretanja mjera za sprečavanje i upravljanje krizom te prilagođavanje planiranih ulaganja trenutnoj financijskoj situaciji, trenutnim prioritetima i potrebama. Gubici zbog epidemije COVID-19 dodaju se šteti uzrokovanoj neočekivanim mrazom i izbijanjem štetočina, bolesti i kukaca poput strane vrste stjenice Halyomorpha halys, Virus smeđe smežuranosti ploda rajčice (ToBRFV) i šljivina osica (Eurytoma schreineri).

Copa i Cogeca pozivaju na veću fleksibilnost u shemi EU zajednice za organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća. Nadalje, Komisija bi trebala dodijeliti proračun izvan ZPP-a i provesti posebnu uredbu s izuzetnim mjerama za rješavanje ozbiljnih poremećaja na tržištu povezanih sa COVID-19 u sektoru voća i povrća, kao dio općeg pristupa hitne potpore za poljoprivredu sektor.

 

Mljekarstvo:

 

Tržište mliječnih proizvoda pokazuje određene znakove potencijalnih poremećaja. Tokovi mliječnih proizvoda bitni su za pravilno funkcioniranje tržišta, ali potrebno je privatno skladištenje kako bi se olakšali neki tržišni pritisci. Potrebno je procijeniti utjecaj na program školske sheme.

Govedarstvo:

S obzirom na promjenu u strukturi tržišta, potražnja se nastavlja preusmjeravati na proizvode poput mljevenog mesa i prednjih četvrtina, umjesto smanjenja veće vrijednosti, patke, biserke i guske ili sezonskih proizvoda poput janjetine.

Sve ove promjene imat će značajan utjecaj na ekonomski povrat sektora. Stoga će biti potrebna neka podrška upravljanju tržištem, koja dolazi izvan poljoprivrednog proračuna. Ovčjem sektoru možda će biti potreban skup mjera, uključujući procjenu privatnog skladištenja janjetine. Potrebno je preispitati uvoz EU-a s visokom vrijednošću, posebno goveđeg mesa, a sektoru mogu biti potrebne tržišne mjere ako se situacija dodatno pogorša. Također razmatramo upravljanje carine kvote, iznimne mjere za pokrivanje troškova držanja životinja na farmama, fleksibilnost uz pomoć de minimis, predviđanje plaćanja, fleksibilnost u pogledu stope produktivnosti i gustoće stoke te promicanje janjetine EU na razini maloprodaje.

Iako tržište svinjskog mesa i dalje ostaje stabilno, sektoru je potreban privremeni program privatnog skladištenja prasadi koji su u početku trebali biti prodavani preko hotel/restoran/kafić kanala, kako se ne bi uništila hrana. Peradarski sektor također ostaje stabilan, ali priprema je nužna kako bi se izbjegao uvoz koji koristi srednje postojeće carinske kvote uvoza koji srednjoročno utječu na tržišne strukture, istovremeno održavajući trgovinske tokove, kako iznutra tako i izvana.

Prijevoz živih životinja mora se rješavati korištenjem brze granične kontrole zbog zahtjeva za dobrobiti životinja. Pozivamo da se prerađeni životinjski protein za nepreživače ponovno uvede radi smanjenja troškova proizvodnje. Također u potpunosti podržavamo sve akcije EU-a za ograničavanje širenja ASF-a u nekim dijelovima EU-a.

Žitarice i uljarice:

U sektoru za žitarice cijene rastu na međunarodnim tržištima. Unatoč tome, neke regije EU bilježe pad cijena. Prijevoz žitarica i uljarica je glavna briga. Unatoč nekim poboljšanjima nakon objave smjernica Komisije o upravljanju granicama, i dalje se suočavamo s nekim poremećajima. Osiguravanje pravilnog funkcioniranja jedinstvenog tržišta od presudnog je značaja.

Suncokretovo ulje najteže je pogođeno zatvaranjem hotel/restoran/kafić kanala prodajnih mjesta. Potražnja za biljnim uljima znatno se smanjila na tržištu biogoriva, u usporedbi s tržištem hrane. Važno je nastaviti miješanje biogoriva za fosilna goriva jer proizvodnja biogoriva pruža stalan tok hrane za životinje bogate proteinima kao nusprodukt. Pored toga, važno je zadržati trenutne mjere uvoza biodizela podrijetlom iz SAD-a.

Poljoprivrednici kupuju više stočne hrane što je potaknulo proizvodnju krmne smjese. Povećana potreba proizvođača za sirovinama uzrokovala je porast potražnje za proteinskim komponentama. Ostali čimbenici koji povećavaju cijene na globalnom tržištu također su utjecali na sojin obrok. Cijene jela od soje i uljane repice porasle su kao posljedica potražnje.

Krumpir:

Mjere ograničavanja u EU i širom svijeta utječu na tržište smrznutih proizvoda od krumpira. Stoga ima višak krumpira u mnogim državama članicama. Za količine koje nisu obuhvaćene ugovorima s prerađivačima više ne postoji tržište, a na slobodnom tržištu krumpira nema kotacija. Potrošnja oguljenog krumpira u pojedinim se područjima smanjuje za 50-80%. Slijedom toga, kupci ponovno procjenjuju količinu koju nameću u ugovorima s krumpirom zbog nedostatka prodajnih mjesta za sljedeću žetvu.

Uzgajivači krumpira trebali bi tražiti alternativne prodajne prostore poput hrane za stoku ili metanizacije, ali količina tih prodajnih mjesta je vrlo ograničena i ne plaćaju dobro. U protivnom, uzgajivači će biti prisiljeni uništiti proizvode. Uništenje je skupo, otprilike 70 eura/t. Gubici prihoda bitni su za dotične proizvođače. Potrebna im je financijska podrška jer se potražnja za industrijskim krumpirom drastično smanjila. U nekim je područjima mijenjanje sjemena zbog prometnih problema i izbjegavanja restriktivnih područja.

Vino i maslinovo ulje:

Sektor se i dalje suočava sa smanjenjem potrošnje zbog zatvaranja sektora hotel/restoran/kafić kanala, agroturizma i tekućih trgovinskih sporova. Utjecaj na izvoz proizvoda visoke vrijednosti ovisit će o otpornosti tradicionalnih tržišta (npr. SAD-a i Velike Britanije) i globalnom oporavku.

Pčelarstvo:

Pčelari se većim dijelom proizvodnje oslanjaju na direktnu prodaju preko lokalnih tržišta, a obavezno zatvaranje lokalnih tržišta u nekoliko zemalja ima izravan negativan utjecaj na njihovu ekonomsku održivost. Pčelari se također suočavaju s problemima s opskrbom opreme kao što su vosak i okviri.     

Duhan:

Uzgoj duhana vrlo je intenzivan, posebno od svibnja do listopada. Moramo osigurati pristup radnoj snazi.

Akvakultura:

Sužavanje prodajnih mjesta uzrokuje naglo smanjenje novčanog toka za ribogojilišta, što se također pogoršava kašnjenjem plaćanja zbog likvidnosti klijenata, skupljim transportom i povećanjem troškova proizvodnje zbog produljenih proizvodnih ciklusa na gospodarstvima (uzrokovanih ograničenja tržišta). Upravljanje zalihama sve većeg volumena žive biomase postaje glavni izazov za uzgajivače riba u smislu upravljanja rizikom i troškova. Stoga je potrebno hitno pronaći brze, inovativne i održive načine smanjenja biomase, poput skladištenja, filetiranja, zamrzavanja ili drugih.

Osim toga, supermarketi radije prodaju gotove proizvode, poput predpakiranih fileta, a potrošači ih radije kupuju umjesto da čekaju na šalterima za ribu. Međutim, infrastruktura nije dovoljna u većini zemalja za pakiranje svih proizvoda koji se bave ribom. Stoga je potrebna podrška kako bi farmeri riba mogli pružiti ove proizvode. Uz to je također bitno da se promoviraju riblji proizvodi iz EU-a; inače bi ih mogao zamijeniti uvoz iz trećih zemalja. Ribogojilišta se uglavnom sastoje od mikro poduzeća u EU-u (na primjer 75% u Italiji), što im još otežava pripremu zahtjeva za financiranje ili prilagođavanje poremećajima na tržištu.

Šumarstvo:

U šumarskom sektoru situacija se uvelike razlikuje između nordijskih zemalja i središnjeg i istočnog dijela Europe. U većini zemalja koje su prijavile ovaj tjedan, jedno od pitanja s kojima se suočavaju je nedostatak radne snage (uglavnom sezonski radnici) za sjetvenu sezonu. U zemljama poput Austrije, Njemačke, Mađarske, Italije dolazi do znatnog smanjenja proizvodnje zbog nedostatka potražnje u industriji (najviše je pogođena pilana). U Austriji postoje značajna ograničenja izvoza: nema izvoza drvne građe u Italiju i oblovine u Kinu. U Finskoj i Švedskoj tržište je prilično stabilno. U tim se zemljama industrija celuloze i papira suočila sa značajnim povećanjem potražnje za proizvodnim ambalažom i materijalima.

  • Međunarodna tržišta:

COVID-19 predstavlja poražavajući dodatak stalnim poteškoćama u međunarodnoj trgovini i nesigurnostima u vezi s procesom Brexita. Utjecaj na izvoz proizvoda visoke vrijednosti ovisit će o globalnom oporavku. Došlo je do poboljšanja na nekim međunarodnim tržištima, jer azijska tržišta postupno oporavljaju svoju aktivnost. Ipak, naše članice su sve više zabrinute zbog potencijalnog utjecaja na trgovinu zbog evolucije krize javnog zdravstva COVID-19 koju su iskusili neki veliki trgovinski partneri EU (npr. Sjeverna Amerika). To bi moglo dovesti do dodatnih uskih grla u administrativnim postupcima, nedostataka u logistici i promjena potrošačkih navika zbog mjera provedenih u borbi protiv virusa.

Troškovi prijevoza porasli su po sektorima (npr. Za voće i povrće + 50%; za žito: + 15/20%). Težak je pristup teretnom i zračnom prijevozu.

Uzimajući u obzir sve znanstveno utemeljene brige o javnom zdravstvu, EU mora održavati trgovinsku razmjenu, unutarnju i vanjsku, istovremeno prateći kretanja u svakom od sektora poljoprivrednih proizvoda EU-a.

  • Pristup radnoj snazi:

Manjak radne snage jedan je od najneugodnijih zabrinutosti. Zemlje poput Finske, Njemačke, Mađarske ili Španjolske ozbiljno su pogođene ograničenjem kretanja na granicama i nedostatkom strane radne snage, kako sezonskih radnika unutar EU-a, tako i izvan EU-a.

Ovog je tjedna Europska komisija objavila „smjernice o slobodnom kretanju radnika“, gdje su upućivane na sezonske radnike, kao i na upućene i prekogranične radnike. Međutim, poljoprivredni sektor u cjelini nije naveden kao kritični sektor, što kod naših članova stvara dvojbe u pogledu načina i u kojoj mjeri će se te smjernice provoditi.

Inicijativa za ulaganje u odgovor na coronavirus usvojena je ovaj tjedan i stupit će na snagu. 37 milijardi eura će, između ostalog, ojačati kratkoročne programe zapošljavanja. U narednim tjednima vidjet ćemo kako ove mjere stupaju na snagu i kako se naši članovi suočavaju s krizom COVID-19."

  • Nepoštene trgovačke prakse:

Od početka pandemije pojačana su izvješća o korištenju nepoštene trgovačke prakse

Osim tradicionalnog žestokog pritiska koji trgovci primjenjuju u pregovorima o ugovorima, naši članovi izvještavaju o povećanju otkaza ugovora, što ponekad dovodi do uništenja brzo pokvarljivih proizvoda. Situaciju je potrebno pomnije pratiti.

Da bi se verzija distribuirala samo našim članovima:

U nastavku potražite dodatnu komunikaciju, dostupnu na Agro-info-u, o utjecaju COVID-19 u poljoprivredi:

FP(20)2048 (rev.2) - The Impact of COVID-19 on the Forestry Sector, March 2020 FL(20)2097 (rev.2) - letter to DG AGRI on operational programmes in the fruit and vegetable sector

COV(20)2151 (rev.1) - Information for frontier workers and posted workers

EA(20)2140 (rev.1) - Communication from the Commission Guidelines concerning the exercise of the free movement of workers during COVID-19 outbreak

AHW(20)2118 (rev.1) - Commission Implementing Regulation on temporary measures to facilitate official controls in view of COVID-19

COV(20)2113 (rev.1) - COVID-19 Agri and Forestry Market Situation

NPN(20)2102 (rev.1) -  Briefing : The impact of coronavirus on Schengen borders

NCN(20)2101 (rev.1) - Statement from Commission President von der Leyen on proposals to fight the economic effects of the coronavirus crisis

VB(20)2052 (rev.1) - Copa-Cogeca replies on the impact of Covid-19 on the beef and sheep sectors

COV(20)2074 (rev.1) - Presidency summary of the Informal High-Level Videoconference of Agriculture and Fisheries Ministers on 25/03/2020

CDP(20)2061 (rev.1)- Joint Statement - Copa Cogeca, FoodDrinkEurope and EuroCommerce

COV(20)2000 (rev.1) - Impact of Covid-19 on the agricultural , forestry and fisheries sectors – Copa and Cogeca assessment