Nalazite se na:
IZVJEŠTAJ S PUTA U BRUXELLES NA POZIV EUROPARLAMENTARKE MARIJANE PETIR Ispis E-mail
Vedran Lesjak   
Srijeda, 12 Srpanj 2017

Na poziv europarlamentarke Marijane Petir hrvatski pčelari boravili su u Bruxellesu od 26. do 28. lipnja 2017. godine na 6-om tjednu pčela i oprašivača.

Grupu iz Hrvatske sačinjavali su: Ankica Dušević – v. d. tajnica HPS-a, Vinko Pošta – član UO i predstavnik pčelara iz Varaždinske županije, Juraj Kukas – član UO i predstavnik pčelara iz Zagrebačke županije, Željko Tomić – pčelar iz Đakova i predstavnik pčelara iz Osječko baranjske županije, Ivica Brozović – pčelar iz Karlovca i predstavnik pčelara iz Karlovačke županije, Alen Talić – pčelar iz Zaprešića, (na poziv gđice Marijane Petir), Grozdana Grubišić Popović - agronom iz Bjelovara (na poziv gđice Petir), Dejan Levačić – proizvođač parfema na bazi meda iz Čakovca, Vesna Turtula i Jasenka Haleuš – novinarke (svi na poziv gđice Petir).

Image

Dana 26. lipnja smo stigli u Europski parlament u 10.45. Gospođa Urška Dolinšek je održala informativno predavanje o EU, a nakon toga slijedilo je upoznavanje sa radom hrvatske zastupnice Marijane Petir te razgledavanje Parlamenta.

U 14.00 sati snimali smo emisiju Iz srca Europe.

Image

Od 15.40 – 18.30 u organizaciji EFSE zajedno sa Copa-Cogeca, Europskim udruženjem profesionalnih pčelara, Europskom koordinacijom za pčelarstvo „Beelife“ i Europskom udrugom za zaštitu bilja održan je sastanak na temu zdravlje pčela. Cilj je uključiti sve relevantne sudionike koji se bave zdravljem pčela i utječu na zdravlje pčela uključujuči pčelare, poljoprivrednike, znanstvenike, industriju, građane, kreatore politika, menađere kako bi identificirali različite potrebe glede poboljšavanja podataka, dijeljenja i daljnje standardizacije izvješćivanja i pohrane podataka te jačanja suradnje za cjelovitu i bolju procjenu zdravlja pčela u EU.

Od 19.00 - 21.00, prijem povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, Dana oružanih snaga i 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u organizaciji Veleposlanstva Republike Hrvatske  i veleposlanika dr. sc. Maria Nobila.

Dana 27. lipnja od 9.00-11.00 sati organizirana je radionica Europska mreža gradova prijatelja pčela . Prezentaciju su održali pčelari iz Chamberya Francuske, Bruxelles – Belgija, Stockholm – Švedska, Umbria i Foligno - Italija. Uvijek se vodi računa da su pčelinjaci na sigurnoj udaljenosti od građana ali je građanima omogućen pristup uz profesionalnu pratnju. Pčelari vode računa o pčelinjacima.

Od 11.00 – 13.00 održavao se sastanak na temu Klimatske promjene, bioraznolikost i održivi razvoj pod predsjedavanjem Mariye Gabriel. Talijani su prezentirali projekt Maditeranske suradnje u sektoru pčelarstva: mreža pčelarstva, bioraznolikosti i sigurnosti hrane, te Euro-Mediteranskog dijaloga u koji je uključeno 11 država mediterana.

Etienne Bruneau predsjednik radne grupe za med u Copa-Cogeca naglasio je da sve više trošimo meda, sve ga se manje proizvede a cijene su sve niže što je paradoks, te slijedom toga potrebno je poboljšati znanje potrošača i informiranost, osigurati sljedivost na tržištu meda u svrhu bolje kontrole radi zaštite kvalitete proizvoda. Moramo definirati sve pčelinje proizvode i na svim tim područjima tražimo jasnoću i transparentnost.

U slijedećim izlaganjima je zaključeno da se suočavamo sa dva glavna problema – azijskim medom koji je preplavio tržište smanjujući cijenu meda, dok na drugoj strani pčelari moraju povećavati broj košnica kako bi osigurali stabilnu razinu proizvodnje, te smrtnosti pčela koja je povezana sa upotrebom pesticida o čemu je izlagao Mohammed Airababah i Noa Delso Simon.

Od 14.00-16.30 pod predsjedavanjem Marijane Petir održan je sastanak na temu Kako se zajedno prilagoditi klimatskim promjenama – mjere i sredstva. Prisutni su bili poljoprivrednici i pčelari.

Gđa Petir je naglasila činjenicu da cijeli lanac prehrane ovisi o pčelama i njihovo nestajanje će imati katastrofalne posljedice na proizvodnju hrane. Također je spomenula problem ilegalnog tržišta meda i potrebu rješavanja. Ankica Dušević je referirala o promjeni klime te u tom kontekstu iznijela tri scenarija: adaptacija na klimu, emigracija vrsta u gostoljubiviji klimatski pojas ili nestanak vrsta. Uzimajući u obzir rečeno pčelari se moraju prilagoditi, usvojiti nove tehnologije pčelarenja i stalno usvajati nova znanja kako bi uspjeli u borbi protiv nestanka pčela. Grozdana Grubišić je ponovo naglasila važnost edukacije svih sudionika o utjecaju klimatskih promjena i problemu upravljanja vodenim resursima u sektoru poljoprivrede.

Image

Slijedeći govornici su se osvrnuli na manjak vode, eroziju tla i potrebu mjenjanja načina uzgoja poljoprivrednih kultura, uvodeći diverzifikaciju, rotaciju poljoprivrednih kultura. Zaključili su da je pčelarstvo važnije nego li studije i brojke to pokazuju. Fokus treba biti na sadašnjosti jer pčele sada trebaju rješenja.

Od 16.00-18.00 otvorena je izložba Pčele i ljudi, fascinantna povezanost.

Od 18.00-20.00 prezentirani su različiti medovi naših pčelara uz sir sa otoka Krka i parfem na bazi meda gospodina Dejana Levačića. Svoj med prezentirali su također Bugari i Francuzi, a Belgijanci i Šveđani ponudili su prisutnima pivu na bazi meda. Ova prezentacija je bila konkretan primjer različitih mogućnosti koje pruža sektor pčelarstva u Europi.

Dana 28. lipnja održan je zaključni sastanak sa temom Suradnjom do rješenja kojim je presjedala Marijana Petir.
Gđa Petir je osudila negativnu stvarnost vezanu za ljudske aktivnosti koje imaju snažan utjecaj na oprašivanje, te važnost izumiranja pčelinjih kolonija. Podvukla je važnu ulogu znanosti u usvajanju i primjeni odgovarajućih mjera.

Simon G. Potts je rekao da je naše zdravlje povezano sa oprašivačima – većina vitamina dolazi od usjeva oprašenih pčelama. Stavio je naglasak na promjenu načina upotrebe poljoprivrednih površina, posebno je sugerirao upravljanje i očuvanje prirodnih staništa, osnivanje zaštićenih područja i povećanje različitosti staništa te je isto naglasio važnost formiranja dijelova polja bogatih cvijećem, podržavati organski uzgoj i jačanje postojećeg diverzificiranog poljoprivrednog uzgoja. I ostali govornici su potvrdili izlaganje gospodina Pottsa. Gospodin Panella je podvukao da nemamo Europsku mrežu pčelarstva i spomenuo je da je važna prirodna ravnoteža u urbanim i ruralnim područjima. Alberto Arroyo Shenll je zaključio da 9% pčela prijeti izumiranje i da o 57% vrsta nema dovoljno podataka, dok se u više od 30% vrsta pčela  smanjuje broj. Ukoliko izostane životinjsko oprašivanje ekonomski gubici se procjenjuju na stotine bilijuna dolara. Gospodin Bruneau je postavio pitanje prisutnima Kako ćemo se suočiti sa klimatskim promjenama? Da li ćemo se prilagoditi ili ćemo nestati. Mi možemo pomoći poljoprivrednicima sa neškodljivim sredstvima. Nove tehnologije su nam pristupačne. One pomažu da se olakša rad pčelara. Moramo rizična poljoprivredna područja pretvoriti u područja pogodna za oprašivanje. Hennion i Bourdil su naglasili da poljoprivrednici ne mogu preko noći prijeći na nove metode uzgoja. Potrebno je napraviti plan kako bi se adapritale prakse koje su se koristile stoljećima.

Image

Gospođa Jasna Paro sa HRT-a napravila je reportažu o našem boravku u Bruxellesu koja se je mogla vidjeti na HRT 4, gospođe Turtula napravila je prilog za Hrvatski radio, a gospođa Haleuš napravila je reportažu u Bruxellesu i na pčelinjaku gospodina Pošte nakon povratka.


                                                                   Izvještaj sastavila v.d. tajnica Ankica Dušević







 
« Prethodna   Sljedeća »
Pcelarski forum | Novosti | Kontakt

© HPS. Sva prava pridržana.