TEHNOLOGIJA PČELARENJA

Oksalna kiselina − koncept borbe s varoozom

 

Miroslav Antolčić

U pčelarskoj godini možemo prepoznati neka razdoblja, od kojih bi važnija bila ljetno i zimsko razdoblje. U ljetnom se razdoblju zajednica eksplozivno razvija te su tad prisutne uglavnom „slatke” brige, i to je tema neke druge priče. S druge strane, zimsko razdoblje dobrom dijelu pčelara, posebice onima s manje pčelarskog iskustva, zadaje ozbiljne brige, gubitke i glavobolje.

 

Cilj je bavljenja pčelarstvom, barem moj osobni, uživati u tome što radim, što se manje miješati u prirodne zakone, a posljedično i imati neku ekonomsku dobit. Dakle, pčelariti sa zdravim zajednicama pri čemu je ukupna korist (bilo financijska ili psihička) veća od uloženog rada i sredstava. Da bi to bilo tako, potrebno je na samom početku pčelarstvo kao profesiju sagledati kao jedinstvenu cjelinu. Zatim treba detektirati eventualne „kritične točke” i nastojati ih premostiti da bismo naposljetku dobili zaokruženo i održivo pčelarstvo.

 

Jedna je od tih kritičnih točaka i poznavanje i borba s pčelinjim bolestima, što je i tema ovog članka. Naime, ovaj malo opširniji uvod iznimno je važan za razumijevanje, kao što i naslov kaže, koncepta borbe s varoozom. Sam način primjene i tehnika upotrebe oksalne kiseline može se opisati u svega nekoliko redaka, ali tad informacija ne bi bila cjelovita i mogla bi nekoga navesti na krivi put s katastrofalnim posljedicama.

 

 

 

Pčelinjak i pčelar zimi

 

 

 

Josip Križ

U prvom su zimskom mjesecu temperature dosta niske, na kontinentu obično i nekoliko stupnjeva ispod nule, dok je u mediteranskom dijelu naše zemlje sasvim druga priča. Pčele su naravno u klupku, a pčelar nema nekih velikih poslova ako je dobro pripremio pčelinje zajednice za zimovanje. Kao što znamo, početkom zime česti su kiša i snijeg. Na nekim područjima temperature katkad mogu doseći i više od 10 °C, što je iznimno važno za dobro prezimljavanje pčelinjih zajednica jer im topao i sunčan dan omogućuje dobar pročisni izlet. Potrošnja pričuvnih zaliha meda ovisi o više čimbenika. Potrošnja je meda najmanja pri stabilnim temperaturama zraka, bez obzira na to jesu li niske ili visoke, dok se potrošnja povećava ako temperature jako osciliraju. Tako će potrošnja pričuvne hrane biti znatno povećana pri porastu temperature zraka jer će se pčelinje klupko raspustiti, a tada pčele uzimaju više meda da bi nakon toga ponovno formirale klupko i zagrijale ga na potrebnu temperaturu. Pčele većom potrošnjom meda uz veliko oslobađanje topline stvaraju i veće količine ugljikova dioksida i vodene pare, čime se remeti mikroklima u košnici. Povećan sadržaj ugljikova dioksida, ako je u normalnim granicama (2 − 2,5 posto), ne djeluje štetno na životne funkcije pčela, štoviše, djeluje pozitivno jer usporava životne funkcije te tad pčele troše mnogo manje hrane. Pčelama i cijeloj zajednici jako škodi velika vlaga, koja se kondenzira na stijenkama košnice, posebice iznad zimskoga klupka, pa se često događa da po pčelama pada kiša, što ih jako uznemiruje.

 

 

ZANIMLJIVOSTI

Hrvatske knjige i zapisi o pčelarstvu − naša kulturna baština

 

Josip Lautar

Ovom poetičnom zagonetkom počinje „Zlatna knjiga pčelarstva”, koju je 1982. godine napisao veliki pčelar i praktičar Josip Belčić uz pomoć prof. dr. Đure Sulimanovića. Tko bi danas počeo stručni rad poezijom? To mogu ljudi velikoga duha koji je potreban za razumijevanje tajne bića koje se zove pčela. Belčić svojim duhom ponire u praktične zakonitosti pčelarstva da bi ih potom prenio na papir. Svoja teorijska zapažanja ponovno daje na ispit praksi i iz toga nastaje fundamentalno djelo bogato vrhunskim praktičnim rezultatima kojima je Belčić bio nagrađen.

 

 

 

 

REPORTAŽA

Prvi dani meda „Medena zona” u Novskoj

 

 

Vjekoslav Hudolin

Izložbu na dvodnevnoj manifestaciji „Medena zona”, koju su posjetili mnogobrojni građani, otvorila je Marija Kušmiš, zamjenica gradonačelnika Novske. Prvoga dana manifestacije održana su zanimljiva predavanja o životu pčela i proizvodnji meda, a posjetiteljima je ponuđen i medeni doručak uz kušanje meda i raznih proizvoda od njega, primjerice kolača, a za odrasle i medene rakije.

 

Drugog su dana na prostoru ispred Gradske vijećnice „Medenu zonu” od jutra obilazili brojni domaći posjetitelji, ali i gosti koji su u Novsku došli organizirano, njih stotinjak posebnim turističkim vlakom iz Zagreba. Medari su tako bili i promotri turističke ponude i najboljeg i kvalitetnog meda na području Sisačko-moslavačke županije.

 

− Jedna smo od najbrojnijih pčelarskih udruga na području Sisačko-moslavačke županije. Proizvodimo razne vrste visokokvalitetnog meda, kojim su naši članovi s područja Novske, Jasenovca i Lipovljana osvojili brojne nagrade za kvalitetu. Imamo oko 150 članova i desetak tisuća košnica, koje uglavnom selimo po Hrvatskoj na pašu. Ovakvim promotivnim akcijama pokušavamo osvijestiti građane o važnosti uporabe meda u prehrani te preporučujemo kupnju prirodnog i zdravog meda od poznatih pčelara na kućnom pragu − rekao je Mile Komljenović, tajnik Pčelarske udruge „Metvica” iz Novske.

 

 

3. ocjenjivanje kvalitete meda od kadulje „Salvia aurea 2018”

 

Mladen Stubljar

Ovo je bila prava kuku-lele godina za med od kadulje, u jednoj je kratkoj rečenici sublimirao gotovo sav pčelarski posao i proizvodnju protekle sezone dr. sc. Dražen Lušić, predsjednik Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda, komentirajući poprilično malo uzoraka meda na 3. ocjenjivanju kvalitete meda od kadulje „Salvia aurea 2018” u Njivicama na otoku Krku. „Bili su nepovoljni vremenski uvjeti − i kišilo je i bilo je bure − i očito je nešto smetalo pčelama u trenutku medenja kadulje da pokupe nektar. Ili ga nije bilo ili su uvjeti bili jako, jako loši”, objašnjavao je dr. sc. Lušić. „Ipak, na nekim je mikrolokacijama posao dobro odrađen, primjerice na otoku Pagu, gdje je med od kadulje bio superiorne kvalitete. Ondje je period medenja bio vrlo kratak, no pripremljeni pčelari, oni koji su svoju proizvodnju tempirali u tih nekoliko dana kada je kadulja medila, uspjeli su nešto izvrcati. No činjenica je i da je u medovima bilo više cvjetnog karaktera, pa se tako osjetio utjecaj drače, a zbog sve većih klimatskih promjena primjećuje se i više meduna, pa i u medovima od kadulje”, zaključio je dr. sc. Dražen Lušić.

 

 

140 GODINA ORGANIZIRANOG PČELARSTVA

Povijest organiziranog pčelarstva na otoku Krku

 

Slavko Suzić

Otok Krk u davnoj je prošlosti nosio ime Cyractica, i to, vjeruje se, zbog obilja voska i meda koji su se tu nekoć skupljali, pa su ga zvali i zemlja voska i meda. Zvao se još i Curicta, poradi Jasia, Jasa ili Jasona Cureta, osnivača istoga grada, a nadjenuli su mu i ime Veglia, što znači „bdjenje”.

 

Med je oduvijek bio hrana i lijek, a od voska su se proizvodile svijeće, a koristi se i kao važna sirovina u mnogim gospodarskim granama.

 

Pčelarstvo na otoku ima dugu tradiciju, ali je dobrim dijelom bilo primitivno i ekstenzivno. Sastojalo se od sitne pčelarske proizvodnje, uglavnom za potrebe samoga domaćinstva i nešto malo za prodaju. Mala se proizvodnja može objasniti time što se pčelarilo uglavnom s malim brojem košnica „trnki”, što je i razlog da je pčelarstvo u ovim krajevima gotovo nestalo krajem 19. stoljeća. Naime, takvo se pčelarstvo teško uključivalo u čvršći lanac poljoprivrede.

 

Veliku je važnost za očuvanje hrvatskog pučanstva u Istri i za razvoj gospodarstva imalo istarsko svećenstvo, pučki učitelji i istarski intelektualci početkom 20. stoljeća, među kojima su se istaknuli Vjekoslav Spinčić, Matko Laginja i Matko Trinajstić. Otvarali su gospodarske zadruge i ulagajnice po istarskim kotarima i to je bio i početak organiziranoga naprednog pčelarenja u Istri i Primorju te na otocima.

 

Kotari u austrougarskoj pokrajini Istri do 1918. godine obuhvaćali su: Krk, Lošinj, Poreč, Labin, Volosko, Kopar, Piran, Pulu, Buzet, Pazin, Podgrad, Motovun, Cres i Buje, s glavnim gradom Trstom.

 

 

GOSPODARSTVO

Dodatna vrijednost pčelarske proizvodnje

 

 

GORDANA HEGIĆ

Kao zanimljiv proizvod svakako bih istaknula med u saću. Naravno, prilikom nabave satne osnove za takvu vrstu proizvodnje ne treba štedjeti i treba odabrati provjerenu satnu osnovu od ekološkog voska jer se samo takva preporučuje za konzumaciju. Nadalje, svakako se preporučuje upotreba mladog, tek izgrađenog saća, a ne onoga tamnoga višegodišnjega. Takav je med u saću poželjno pakirati u plastične plitice (plastika mora biti za prehrambenu namjenu), a minimalna preporučena maloprodajna cijena iznosila bi 100 kn/kg. Za potrebe apiterapije još bih naglasila da se konzumacijom meda u saću u organizam uz med unosi i dio peluda, propolisa, eteričnih ulja iz biljaka s kojih je sakupljan nektar i još mnogo drugih korisnih tvari koje su potrebne za očuvanje zdravlja, podizanje imunosti ili ozdravljenje.

 

Preporučljivo je svakodnevno konzumirati kockicu meda u saću veličine 1 x 1 cm i njegovo žvakanje tijekom barem 15-ak minuta. Nakon toga je potrebno ispljunuti ostatke voska. Prilikom kupnje meda u saću potrebno je obratiti pozornost na to da su saće i voštani poklopčići svijetlo žute boje (staro, smeđe ili gotovo crno saće nije preporučljivo konzumirati!). Dakle, vosak u kojemu se nabavlja med u saću treba biti svijetao, a sam med može biti unutra i nešto tamnije boje (ovisno o vrsti meda).

 

 

 

MEDONOSNO BILJE

Rogač (Ceratonia siliqua L.)

 

 

MATIJA BUČAR

Rogač je vazdazeleno, jako razgranjeno stablo okruglaste krošnje ili veći grm. Kora je debla kod mladih biljaka glatka i pepeljasta, a poslije postaje hrapava i crvenkasta ili siva. Deblo stoljetnih primjeraka može doseći opseg i do tri metra. Listovi su parno perasto sastavljeni od tvrdokožastih, zelenih, jajolikih lisaka koje kasnije postaju crvenosmeđe. Cvjetovi rogača su jednospolni i dvospolni, dvodomni, mali i brojni, a skupljeni su u uspravne grozdaste cvatove. Cvjetovi muških biljaka su crvenkasti i imaju pet prašnika raspoređenih u obliku krune, dok su ženski cvjetovi dugoljasti, slični budućem plodu rogaču. Nakon cvatnje zameću se plodovi, to jest plosnate, kožaste, tvrde i glatke tamno crvenosmeđe mahune. Dozrijevaju do iduće jeseni, pa se na stablu rogača istodobno mogu vidjeti i cvatovi i plodovi.

 

 

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!